Еpidemiološkinja dr Еlena Gvozdenović, navela je danas da raste broj potvrđenih slučajeva korona virusa, ali da nema potrebe za brigom.
Potom je naglasila da su pojedine infekcije češće u toplim ljetnim mjesecima, a druge češće zimi.
– Kada je korona u pitanju, ona je tu sa nama i biće. Dokle, kako i u kom obliku će biti, to je pitanje, ali je činjenica da je sve veći broj slučajeva sada od kada je krenulo toplo vrijeme, ali da ima i ozbiljnijih slučajeva. Međutim, sve je to daleko od onog talasa koji je bio za vrijeme pandemije – kaže dr Gvozdenović.
Kako ističe, korona se sada tretira kao najobičniji grip, a preporučuje i da se ljekaru javimo čim osjetimo prve simptome
– Ljekar će procijeniti do koje je mjere korona razvijena i da li je neophodno javiti se u bolnicu. Uvijek postoji mogućnost za zapaljenje pluća, ali to nije komplikacija već jedna od manifestacija korone. Dakle to spada u jednu kliničku sliku. Međutim, ne treba brinuti ako se javi zapaljenje pluća, jer nije neophodno svaki put ležati u bolnici – kaže dr Gvozdenović.
Sigurno kruži više tipova korone, ističe dr Gvozdenović. Međutim, sa putovanja ljudi ne donose samo nove sojeve, već i druge rijetke bolesti.
– Sigurno da kruže više tipova virusa, tako da može da se desi da se oboli dva puta. Međutim, ima i onih koji dolaze sa putovanja inficirani. Kada odete na putovanja može se desiti da se razbolite od bilo čega. Еvo juče sam imala pacijenta koji je obolio od crvenog vjetra. Otišao je u Italiju i vratio se sa tim neuobičajenim oboljenjem. Treba biti obazriv, naročito ako se vozite avionom, tu je zatvoren prostor i sigurno ima ljudi koji su bolesni od raznih respiratornih bolesti – kaže dr Gvozdenović.
Šta je crveni vjetar
Šarlah, jedna od najsmrtonosnijih bolesti djece u 19. i ranom 20. vijeku, iznenada je počela ponovo da se javlja u mnogim krajevima svijeta.
Ova bakterijska infekcija manifestuje se simptomima:
- crvenilom po cijelom tijelu
- visokom temperaturom
- bolovima u grlu
Može da izazove i ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući i oštećenje srca i bubrega. Sa razvojem antibiotika sredinom 20. vijeka ova bolest postala je znatno manje smrtonosna.
