Dvadesetog maja davne 1734. godine u Sloveniji je rođen Anton Janša, pionir modernog pčelarstva. Na inicijativu Slovenije, u decembru 2017. godine ovaj datum Ujedinjene nacije priznale su kao Svjetski dan pčela.

Ovaj dan je posvećen pčelama, promociji pčelarstva, a prije svega, podizanju svijesti o značaju pčela. Vrlo je važno edukovati ljude na ovu temu, jer, nažalost, nismo svjesni koliko zavisimo od pčela.

Naš opstanak zavisi od opstanka pčela

Opstanak pčela i ostalih oprašivača (polinatora), kao što su bumbari i leptiri, trenutno ugrožavaju mnogobrojne ljudske aktivnosti.

Zašto bi to trebalo da nas brine?

Zato što je oprašivanje (polinacija) ključni proces od kog zavisi opstanak našeg ekosistema. Skoro 90% svetskih biljaka koje cvjetaju zavisi od oprašivanja prirodnim oprašivačima, a one takođe utiču na čak 75% svjetskih usjeva.

Pčele direktno doprinose proizvodnji hrane koju konzumirano, kao i održavanju biodiverziteta.

Zašto su pčele ugrožene?

Pčelama prijeti globalno izumiranje zbog djelovanja čovjeka. Intenzivne poljoprivredne prakse, uzgajanje monokultura, korišćenje pesticida i povišene temperature zbog klimatskih promjena samo su neki od faktora koji prijete pčelama.

Ako se nešto ne promijeni, nutritivni usjevi kao što su voće, koštunjavo voće i određene vrste povrća zamijeniće osnovni i prosti usjevi poput pirinča, kukuruza i krompira, što će izazvati neuravnoteženu ishranu.

Ako pčele izumru, s njima će nestati i kvalitetna i zdrava hrana na koju smo navikli i koju uzimamo zdravo za gotovo.

Podizanje svijesti o značaju pčela dovodi i do pojačanja mjera koje kao glavni cilj imaju zaštitu pčela i drugih oprašivača. Zaštita pčela direktno utiče na rješenje problema globalnog snabdijevanja hranom, kao i na eliminisanje gladi u zemljama u razvoju.

Kako možemo pomoći?

Možda vam se čini kako pojedinac ne može ništa promijeniti po pitanju ovog problema, ali to nije baš tako.

Kao pojedinac možete učiniti sljedeće:

1. Zasadite raznovrsne biljke, koje su izvorne na području gdje živite i koje cvjetaju u različitim periodima godine;
2. Kupujte med direktno od lokalnih pčelara;
3. Kupujte proizvode od poljoprivrednika koji se bave održivom i organskom poljoprivredom;
4. Izbjegavajte upotrebu pesticida, fungicida i herbicida u svojoj bašti;
5. Napravite fontanu za pčele tako što ćete ostaviti flašu ili posudu s vodom u svojoj bašti;
6. Obratite se pčelaru za pomoć ako u svom dvorištu nađete košnicu i nikako je ne uništavajte;
7. Razgovarajte s ljudima oko sebe o značaju pčela i dijelite informacije o tome koliko su one zapravo ugrožene.

Kao pčelar ili poljoprivrednik možete učiniti nešto od ovog što slijedi:

1. Smanjite upotrebu pesticida ili ih promijenite;
2. Izbjegavajte sadnju monokultura koliko god je to moguće, a umjesto njih sadite što raznovrsnije usjeve;
3. Zasadite živicu koja cvjeta;
4. Brinite o svojim pčelama.

Naravno, takođe je potrebno da vlade država i međunarodne organizacije brinu o ovom problemu podjednako kao i pojedinci.

Pčele su naša budućnost

Zaista, pčele jesu naša budućnost jer bez njih budućnost uopšte ne izgleda lijepo. Čitav svijet zavisi od prirodnih oprašivača, a pogotovo od pčela, stoga je njihov opstanak presudan. A da bi se obezbedio opstanak pčela, potrebno je pratiti šta ih ugrožava i zaustaviti gubitak biodiverziteta.

Ne zaboravite da smo mi odgovorni za svoju budućnost i budućnost svojih potomaka, a treba samo malo promijeniti navike kako bismo im ostavili malo ljepši i bolji svijet.

(Krug Zdravlja)