Sudija je pokazala da ljudi postaju oprezniji kako stare, a samim tim i sporije misle.

To bi moglo objasniti veliki broj istraživanja koja su zaključila da brzina mentalne obrade dostiže vrhunac u dobi od 20 godina i da od te tačke prolazi kroz stabilan pad.

"Naš nalaz je ohrabrujući jer rezultati pokazuju da prosječni nivoi mentalne brzine u kontekstima koji zahtijevaju brze i iznuđene odluke ne opadaju do relativno kasnog životnog vijeka", ističe prvi autor studije Miša fon Krauze, sa Univerziteta Hajdelberg.

Studija, objavljena u časopisu "Nejčr hjuman bihejvior", koristila je podatke 1.185.882 učesnika u dobi od 10 do 80 godina.

U onlajn formatu od učesnika je traženo da razvrstaju riječi u pozitivne i negativne kategorije.

Test je prvenstveno dizajniran da izmjeri snagu asocijacija neke osobe u odnosu na rase, u ovom slučaju crnih ili bijelih ljudi, te procjenu na osnovu pozitivnih ili negativnih riječi.

Najnovija analiza uzela je za fokus starost učesnika, njihovo vrijeme odgovora i tačnost.

Podaci su pokazali, kao i prethodne studije, da je prosječno vrijeme za davanje tačnog odgovora bilo na vrhuncu kod ljudi od oko 20 godina.

Međutim, istraživači tvrde da ova metrika takođe pokazuje koliko je osoba oprezna u davanju odgovora, kao i njene osnovne brzine motoričke reakcije.

Koristeći mašinsko učenje, istraživači su imali za cilj da izvuku više informacija o ova dva skrivena faktora iz obrazaca u podacima.

Na primjer, ako je neko dosljedno odgovarao sporije, bez obzira na težinu datog pitanja, vjerovatnije je da će model to pripisati sporim motoričkim odgovorima.

Analiza je pokazala da su dvadesetogodišnjaci bili najbrži jer su bili najspremniji da trampe preciznost za brzinu.

Naučnici su zaključili da je čisto mehanički dio odgovora /koliko brzo osoba vidi pitanje i dodirne tastaturu/ bio najbrži kod osoba od 14 do 16 godina. Činilo se da je brzina mentalne obrade dostigla vrhunac kod ljudi od oko 30. godine, a samo je neznatno opala kod onih između 30. i 60. godine.

Učesnici su takođe pravili manje grešaka kako su postajali stariji, barem do 60. godine.

DŽošua Hartsorn, psiholog na Bostonskom koledžu koji nije bio uključen u najnoviji rad, rekao je da je korištena metoda mašinskog učenja impresivna i da će podstaći psihologe da preispitaju neke ranije nalaze zasnovane isključivo na brzini odgovora.

On zaključuje da, definitivno, činjenica da ljudski mozak dostiže vrhunac sa 20 godina i da onda radi sve sporije nije utemeljena.