Voda je glavni sastojak ljudskog tijela i smatra se esencijalnom hranljivom materijom koja ne može u dovoljnoj mjeri da se proizvede u metabolizmu.
Nova studija, objavljena u časopisu "Science", precizno je utvrdila koliko vode dnevno se unosi i izbacujuje iz tijela.
Razlike u količini vode koja je potrebna svakoj osobi
Istraživanje, koje je vodio japanski Nacionalni institut za biomedicinske inovacije, zdravlje i ishranu, analiziralo je brzinu obnavljanja vode u ljudskom tijelu kod 5.604 osobe, starosti od 8 dana do 96 godina, u 23 zemlje.
Istraživanje se fokusiralo na ukupnu količinu vode koja cirkuliše u tijelu svakog dana, uzimajući u obzir vodu unesenu kroz pića, hranu i metabolizam, kao i onu koja se izlučuje disanjem, znojenjem, urinom i drugim mehanizmima. Ova ukupna zapremina se naziva brzina cirkulacije vode u tijelu i mjeri se u litrima dnevno.
Faktori koji utiču na dnevne potrebe za vodom
Naučnici su otkrili da dnevne potrebe za vodom znatno variraju - od jednog do šest litara, a u ekstremnim slučajevima, kao što je kod sportista, mogu preći 10 litara.
Faktori koji utiču na ove potrebe su:
Starost i pol - istraživači su primjetili da muškarcima starosti 20-30 godina treba prosječno 4,3 litra dnevno, a ženama starosti 25-60 godina potrebno je prosječno 3,4 litra dnevno. Među starijim osobama, stopa se smanjuje: muškarcima starijim od 70 godina potrebno je u prosjeku 3,1 litar, a ženama 2,8 litara dnevno.
Sastav tijela - takođe igra ulogu između polova, jer muškarci imaju tendenciju da imaju veći procenat mišića, dok žene imaju više masnog tkiva.
Fizička aktivnost - studija je takođe otkrila da ljudi sa višim nivoom fizičke aktivnosti imaju veće potrebe za vodom. Sportisti uključeni u ispitivanje imali su, u prosjeku, litar veću stopu obnavljanja tjelesne vode dnevno u poređenju sa onima koji se ne bave sportom.
Uslovi životne sredine - takođe su odlučujući. U područjima sa temperaturama iznad 30 stepeni, istraživači kažu da je potreban jedan litar više vode dnevno nego u područjima sa nižim temperaturama.
Geografska širina - takođe igra ulogu, jer su najviše vrijednosti zabilježene blizu ekvatora. Povećanje nadmorske visine od 1.000 metara dovodi, u prosjeku, do povećanja dnevne cirkulacije vode za 500 mililitara.
Studija ističe da približno 85 odsto dnevnog unosa vode dolazi iz tečnosti i hrane, dok ostatak dolazi iz metabolizma. Stručnjaci upozoravaju, na kraju, da je dehidracija ozbiljan rizik koji može da izazovu vrtoglavicu, konfuziju i druge zdravstvene probleme.
Staro pravilo od 8 čaša ne važi
Staro pravilo od 8 čaša vode na dan nema nikakvu naučnu potvrdu, ali je dobro kao opšti vodič.
"Količina vode koju treba da popijete da ne biste dehidrirali zavisi od više faktora. To su – koliko ste aktivni, gde živite, u kojem ste dijelu godine i vašeg ukupnog zdravlja. Ako niste sigurni da li pijete dovoljno, provjerite boju mokraće. Providna ili blijedo žuta znači da ste ok. Tamnija boja govori da treba da unosite još tečnosti", objasnila je ranije za Blic zdravlje Jasna Vujičić, viši nutricionista dijetetičar.
Kako je dodala, važni su i elektroliti, odnosno osnovne soli, kao što su kalijum, natrijum i kalcijum. Oni su usko povezani sa količinom vode u tijelu.
"To znači da ćete, ako ste izgubili mnogo tečnosti, osjećati žeđ i manje mokriti dok tijelo pokušava da vrati elektrolite u ravnotežu", istakla je Vujičić.
Inače, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, preporučuje se unos oko 3,2 litra vode dnevno za muškarce (približno 14 čaša) i 2,7 litra dnevno za žene (11 čaša) - ako osoba živi u umjerenoj klimi. Međutim, ove preporuke svakako variraju u zavisnosti od pola, starosti i okruženja.
