Antibiotici su lijekovi koji se najviše koriste, a stručnjaci često upozoravaju da se koriste čak i previše, zbog čega je moguća pojava bakterija otpornih na ove lijekove. 

Kao i svi drugi, i ovi lijekovi mogu da imaju nuspojave, a kada se već toliko koriste, nije loše da znate i koje nuspojave mogu da se jave. 

Problemi sa varenjem 

Najčešće se pacijenti koji piju antibiotike žale na probleme sa varenjem, na mučninu, povraćanje i dijareju, kaže dr Kejt Džintars. 

Ona ističe da konzumiranje dosta tečnosti i izbjegavanje namirnica koje sadrže mnogo vlakana može da pomogne i ublaži ove probleme, dok ne ispijete antibiotik do kraja. 

Ukoliko dijareja postane ozbiljna, svakako bi trebalo da odete kod ljekara jer to znači da su antibiotici ubili dobre bakterije u crijevima, pa može doći i do dehidracije. Dakle, ako pijete antibiotike, a imate vodenastu stolicu nekoliko puta dnevno, pravac kod ljekara. 

Glavobolje 

I ovo je čest neželjeni efekat antibiotika. 

"Ako imate glavoblje, a ne mislite da su posljedica nedostatka sna ili vode, svakako mogu da budu posljedica uzimanja antibiotika", ističe dr Džintars. 

"Uglavom te glavobolje nisu jake i samo su trenutne. Sve dok ne uzrokuju neki jači bol, obični analgetici mogu da pomognu", dodaje ona. 

Osjetljivost na sunce 

Neki antibiotici utiču na način na koji koža reaguje na ultravioletno zračenje. Izložnost suncu u periodu kada uzimate te lijekove može da poveća rizik od opekotina od sunca, pojave plikova, ljuštenja i oštećenja ćelija kože. 

Neki od ovih lijekova u interakciji sa suncem mogu da budu uzrok crvenila i osipa na koži, čak i samo nakon 15 minuta izloženosti suncu. Zbog toga ljudi koji uzimaju tetraciklin ili fluorokinolone antibiotike treba da izbjegavaju dužu izloženost suncu, i da nose zaštitnu odjeću kad su napolju. 

Gljivične infekcije 

Zbog toga što antibiotici utiču na bakterije u našem tijelu, mogu da nas učine podložnim gljivičnim infekcijama, kaže dr Džintars. Takve infekcije mogu da se jave u ustima, na koži, na noktima ruku ili nogu... 

Antibiotici, posebno kada se dugo uzimaju, mogu da utiču i na balans bakterija u vagini. To može da promijeni pH vrijednost i doprinese pojavi gljivičnih infekcija "tamo dole". Uzimanje antigljivičnih lijekova dok uzimate i antibiotike to može da spriječi, ali svakako to ne bi trebalo da uzimate na svoju ruku, tj. bez konsultacija sa ljekarom. 

Anafilaksa 

Neke od najstrašnijih i najopasnijih nuspojava antibiotika tiču se alergijskih reakcija. 

"Ljudima može da se pojavi osip, da dođe do oticanja usana ili do gubitka daha", upozorava doktorka, dodajući da mogu da imaju i anafilaktički šok, pri čemu grlo otiče i zatvara disajne puteve, zbog čega im je odmah potrebna doza epinefrina, kako bi im se spasao život. 

Ovakve reakcije nisu česte, ali ih definitivno treba imati na umu, posebno ako uzimate neki novi antibiotik koji niste raznije uzimali. 

Tetive 

Lijekovi poznati kao fluorokinoloni često su se koristili za liječenje upale pluća, bronhitisa i infekcije urinarnog trakta... Ali ljekari su utvrdili da ovaj tip antibiotika ima ozbiljnije nuspojave od drugih lijekova ove vrste, a neke od nuspojava su oštećenje tetiva, kao i trajna oštećenja nerava. 

Zbog toga se ova vrsta antibiotika daje samo u slučajevima kada drugi lijekovi ne mogu da pomognu. 

Depresija i anksioznost 

Fluorokinoloni, zajedno sa penicilinom i drugim lijekovima iz te porodice, povezuju se sa depresijom i anksioznošću. Studija sprovedena 2015. godine je pokazala da što više antibiorika osoba popije tokom života, to su veće šanse za razvoj depresije i anksioznosti. 

Antibiotici menjaju mikrobiome u tijelu, pokazalo je istraživanje, što može da utiče na neurološke veze, metabolizam, imunitet – a sve to može da ima uticaj na mentalno zdravlje osobe. 

To su samo neki od razloga zašto antibiotike treba uzimati samo u slučaju potrebe, i po uputstvima ljekara, ističe dr Džintars. 

"Mnogi ljudi pretpostavljaju da su antibiotici bezbijedni i da su magični lijek za sve. Oni su zaista naš najbolji lijek protiv bakterija, ali moramo da ih tretiramo odgovarajućim lijekom u odgovarajućoj dozi, u odgovarajućem vremenskom periodu, a takođe moramo da budemo i svjesni rizika", zaključuje doktorka.