Otežan odlazak ljekaru u vrijeme pandemije, ali i strah od zaraze mnoge je natjerao da se liječe na svoju ruku lijekovima protiv bolova, povišene tjelesne temperature i upale. Ovi medikamenti mogu da se nabave bez recepta. Izuzetno su korisni i provjereno efikasni, ali ako se primjenjuju duže od sedam dana mogu ozbiljno da naruše zdravlje, posebno kod osoba koje imaju više različitih oboljenja istovremeno.
Profesor dr Slobodan Janković, farmakolog Kliničko-bolničkog centra u Kragujevcu, kaže da se u ovu grupu lijekova, koji se stručno nazivaju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, svrstavaju "diklofenak", "ibuprofen", kao i acetilsalicilna kiselina, ketorolak, metamizol, naproksen, ketoprofen, indometacin, piroksikam, meloksikam, etorikoksib, rofekoksib, nabumeton...
"Ovi medikamenti mogu da dovedu do problema jer ometaju sintezu supstanci u organizmu koje su važne za očuvanje normalnog protoka krvi kroz tkiva. Pod njihovim dejstvom slabi protok krvi kroz sluzokožu želuca i crijeva, pa kod nekih pacijenata mogu da nastanu upale sluzokože i krvarenje iz ogoljenih krvnih sudova, kod nekih može da dođe do propadanja tkiva bubrega i slabljenja njihove funkcije, što u krajnjem ishodu podiže krvni pritisak i slabi rad srca. Nije isključeno ni da uzrokuju infarkt".
Navedena neželjena dejstva se gotovo nikad ne javljaju ako primjena ovih lijekova traje kraće od sedam dana.
"Učestalost neželjenih dejstava je utoliko veća što se koriste veće doze i što primjena duže traje", kaže profesor Janković.
Prema riječima našeg sagovornika, najbolji način da se spriječi nastanak neželjenih dejstava nesteroidnih antiinflamatornih lijekova je da se oni koriste što kraće, i u što manjim dozama, ili da se zamjene, kada je to moguće, paracetamolom.
"Kada je njihova dugotrajna primjena neizbježna, kao u slučaju reumatskih oboljenja, zaštita želudačne sluzokože pomoću lijekova koji smanjuju lučenje kiseline znatno minimizira rizik od nastanka upale sluzokože i krvarenja iz želuca".
