Slanina, svinjska mast i meso, punomasni sir, kajmak i puter proglašeni su početkom osamdesetih godina prošlog vijeka za namirnice koje bi trebalo izbjegavati, jer doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, zbog toga što utiču na porast masnoća u krvi.
Tada je počela masovna potrošnja rafinisanog ulja, prije svih suncokretovog i margarina. Nova saznanja, međutim pokazuju da smo dugo bili u zabludi. Naime, novije studije dokazale su da je šteta od zasićenih, prirodnih masnoća, odnosno od tradicionalnih proizvoda, daleko manja nego od industrijskih.
Doktorka Danijela Ristić Medić, viši naučni saradnik Centra izuzetnih vrijednosti za istraživanje ishrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, kaže da prirodne masti koje najčešće unosimo iz namirnica životinjskog porijekla nisu u potpunosti odgovorne za formiranje naslaga na zidovima krvnih sudova:
Slanina, svinjska mast i meso, punomasni sir, kajmak i puter proglašeni su početkom osamdesetih godina prošlog vijeka za namirnice koje bi trebalo izbjegavati, jer doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, zbog toga što utiču na porast masnoća u krvi.
Tada je počela masovna potrošnja rafinisanog ulja, prije svih suncokretovog i margarina. Nova saznanja, međutim pokazuju da smo dugo bili u zabludi. Naime, novije studije dokazale su da je šteta od zasićenih, prirodnih masnoća, odnosno od tradicionalnih proizvoda, daleko manja nego od industrijskih.
Doktorka Danijela Ristić Medić, viši naučni saradnik Centra izuzetnih vrijednosti za istraživanje ishrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, kaže da prirodne masti koje najčešće unosimo iz namirnica životinjskog porekla nisu u potpunosti odgovorne za formiranje naslaga na zidovima krvnih sudova:
"Činjenica je da se prekomernim unosom zasićenih masti povećavaju vrijednosti ukupnog holesterola u krvi, ali i vrijednosti dobrog HDL holesterola, tako da nema izraženijeg rizika za pojavu koronarne bolesti. Jer, da bi se formirao plak na zidovima krvnih sudova nije dovoljan samo povišen holesterol, već mora da postoji i zapaljenski proces. On nastaje kada u organizam unosimo i prevelike količine trans-masti koje se nalaze u ulju, margarinu, lisnatom testu i konditorskim proizvodima.
Podaci pokazuju da smo zemlja u kojoj je unos trans-masnih kiselina veoma visok, jer naša ulja mogu da sadrže i preko tri grama trans-masnoća na sto mililitara. Visok procenat ovih nepovoljnih masnoća imaju i margarini, namazi, pojedini suhomesnati proizvodi, slatkiši i naravno brojni pekarski specijaliteti. Čak i pojedini margarini koji se reklamiraju da nemaju trans-masti sadrže ih, ali u nešto manjem procentu, svega 0,2 g na sto grama proizvoda
Dobro izbalansiran odnos omega 6 i omega 3 masnih kiselina omogućava prevenciju hroničnih zapaljenskih stanja, šećerne bolesti, kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Kada je o sadržaju omega 3 masnoća u ribi riječ najbitniji podatak je da li je riba stigla iz ulova ili je tovljena, znači gajena. Jer, planktoni kojima se riba hrani stvaraju ove dobre masnoće u njenom mesu", piše Najžena.alo.rs.
.webp)
