Promjene u kognitivnim sposobnostima često se pripisuju normalnom starenju, pa mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove neurodegenerativnih bolesti.
Međutim, ljekari upozoravaju da zanemareni simptomi mogu odložiti dijagnozu i time smanjiti mogućnost usporavanja napredovanja bolesti.
Jedan od simptoma koji se najčešće zanemaruje nije zaboravnost, već nešto mnogo tiše – ali jednako važno.
Neurolog dr Adel Aziz objašnjava da je apatija – gubitak motivacije i smanjen interes za svakodnevne aktivnosti – jedan od najranijih, ali često neprepoznatih znakova demencije, naročito frontotemporalne.
"Osoba koja je ranije organizovala druženja ili često zvala prijatelje, jednostavno prestane da pokazuje interes", kaže dr Aziz za Parade. Takvo ponašanje se često pogrešno tumači kao umor, stidljivost ili želja za samoćom, zbog čega prolazi ispod radara.
Neurologija naglašava da apatija može biti posljedica promjena u dijelovima mozga zaduženim za motivaciju, ali i spoljašnjih faktora poput osjećaja bez nade.
Apatija sama po sebi ne znači nužno da osoba ima demenciju
Neurolog dr Daniel Lesli ističe: "Ljudi se mogu osećati beskorisno ili kao teret, pa im se sve čini kao prevelik napor."
Osim što može biti rani znak demencije, apatija je takođe povezana sa bržim kognitivnim padom jer ljudi izbjegavaju aktivnosti koje održavaju mentalno zdravlje – kao što su druženje, vježbanje i kvalitetan san.
Prema riječima neurologa dr Ketrin Amodeo, apatično ponašanje uključuje gubitak interesovanja za stvari koje su nekada radovale osobu, zanemarivanje lične higijene ili smanjenu brigu o obavezama.
Ipak, važno je znati da apatija sama po sebi ne znači nužno da osoba ima demenciju – može biti i znak depresije ili drugih stanja, poput iscrpljenosti i niskog samopouzdanja.
Ako se primijete i drugi simptomi poput promjena u pamćenju, govoru i raspoloženju, preporučuje se da se obratite ljekaru.
"Zaslužujete podršku za svoje mentalno zdravlje", zaključuje dr Amodeo.
.webp)
