Uzroci glavobolja nisu uvijek poznati. Kod nekih osoba razlog je genetska predispozicija. Osim toga, postoje brojni spoljašnji i unutrašnji činioci koji mogu da budu okidač za pojavu bola u glavi, ali ostaje nejasno zašto pojedini reaguju na te okidače, a drugi ne.
U spoljašnje uzroke glavobolja ubrajaju se vremenske prilike, reakacije na gužvu i kontakte sa drugim ljudima, kao i upotreba određenih vrsta hrane i pića.
Unutrašnji uzroci podrazumijevaju različita oboljenja endokrinog i kardiovaskularnog sistema, psihijatrijska oboljenja kao i sistemske infekcije i febrilna stanja koja mogu povećati učestalost primarnih glavobolja.
Stručnjaci za glavobolje izdvojili su ove uzroke kao najčešće okidače za pojavu bola u glavi:
Toplota
Toplota je jedan od razloga bola u glavi. Smatra se da tijelo pokušava da se rashladi šaljući više krvi u druge dijelove tijela i tako lišava mozak dovoljnih količina kiseonika. Zato nemojte da pregrijavate prostorije u kojima boravite.
Lijekovi
Upotreba lijekova koji sadrže kofein ili antihistaminike može biti okidač za glavobolju. Stručna udruženja bilježe kao jednu od najčešćih dijagnoza, možda kod skoro polovine pacijenta, glavobolju zbog prekomjerne upotrebe lijekova. Problem je i što u strahu od bolnih glavobolja mnogi koriste analgetike skoro svakodnevno. Savjet je da se upotreba lijekova ograniči na dva dana nedjeljno, ukoliko morate učestalije da uzimate lijekove posavjetujte se s doktorom.
Glad
U veoma gustom dnevnom rasporedu ljudi nekada zaborave da jedu. Kako bi mozak dobro radio potrebna mu je glukoza i kiseonik. Ukoliko se desi da nekog od ova dva neophodna elementa nema u dovoljnoj količini javlja se bol. Savjet je da unosite hranu na svakih četiri do šest sati. Izbjegavajte brzu hranu, a umjesto nje birajte namirnice koje sporo sagorijevaju proteine i kompleksne ugljene hidrate.
Kod nekih osoba razlog je genetska predispozicija. Osim toga, postoje brojni spoljašnji i unutrašnji činioci koji mogu da budu okidač za pojavu bola u glavi, ali ostaje nejasno zašto pojedini reaguju na te okidače, a drugi ne.
U spoljašnje uzroke glavobolja ubrajaju se vremenske prilike, reakacije na gužvu i kontakte sa drugim ljudima, kao i upotreba određenih vrsta hrane i pića.
Unutrašnji uzroci podrazumijevaju različita oboljenja endokrinog i kardiovaskularnog sistema, psihijatrijska oboljenja kao i sistemske infekcije i febrilna stanja koja mogu povećati učestalost primarnih glavobolja.
Nedostatak magnezijuma
Neka istraživanja tvrde da je kod skoro polovine ljudi koji pate od akutne migrene otkriven nizak nivo magnezijuma u krvi. Ovim mineralom je bogato zeleno povrće, spanać, riba, sjemenke. Ukoliko ni to nije dovoljno razmislite o upotrebi suplemenata, imajte na umu da se magnezijum ne slaže s nekim lijekovima kao što su diuretici, određeni antibiotici, zato je najbolje da se posavjetujete s ljekarom prije upotrebe.
Odmor
Iako možda zvuči nevjerovatno, ali predah od poslovnih obaveza može da vam zada glavobolju. Kada se odmaramo nivo hormona stresa kortizola i noradrenalina se snižava, što može izazvati širenje ili skupljanje krvnih sudova i glavobolju. Pokušajte da se koliko je moguće stoga svaki dan malo opustite, da odmor ne bi bio šok za tijelo. Šetnja, boravak u prirodi i na čistom vazduhu mogu biti od koristi.
Dehidracija
Mnogi zaborave da piju dovoljne količine vode u toku dana, što je čest razlog za glavobolju. Nedovoljne količine vode čine krv gušćom, usljed čega dolazi do smanjena protoka kiseonika u mozgu. S druge strane, povećava se nivo serotonina koji pokreće migrenu. Pijte dovoljne količine vode, za većinu ljudi dovoljno je osam čaša vode. Ukoliko osjetite nadolazeću glavobolju popijte vode, možda će pomoći. Savjet je čista voda, izbjegavajte pića koja sadrže aspartam, ima naznaka da ovaj vještački zaslađivač može biti krivac za glavobolju.
