Hodanje je vježba koja ne zahtijeva posebnu opremu.
Ne samo da doprinosi gubitku težine, već pruža i druge zdravstvene prednosti. Može pomoći pri gubitku težine i pružiti mnoge druge zdravstvene prednosti.
Jednostavnost hodanja čini ga privlačnom aktivnošću za mnoge ljude – posebno one koji žele sagoreti dodatne kalorije. Broj kalorija koje sagorite hodanjem zavisi od brojnih faktora, ali vaša težina i brzina hodanja igraju ključnu ulogu. Što brže hodate i što ste teži, to više kalorija trošite.
Na samom početku hodanja, srce osjeća pokret i počinje pumpati nešto brže. Krvni sudovi se počinju lagano širiti, pomažući da više krvi bogate kisikom stigne do mišića i mozga. Ova jednostavna promjena budi cijelo tijelo, postavljajući temelje za poboljšani fokus, mentalnu jasnoću i bolju koordinaciju.
Čak se i stopala i noge počinju zagrijavati kako se cirkulacija povećava. Ako postoji bilo kakva ukočenost od predugog sjedenja, ona počinje nestajati tokom ovih prvih minuta.
Dokazano je da hodanje izoštrava pamćenje, smanjuje mentalni umor i poboljšava fokus. Šetnja od 40 minuta čak je povezana s poboljšanjem kreativnog razmišljanja i sposobnosti rješavanja problema, prema studiji Univerziteta Stanford.
Sa fizičke strane, sinovijalna tečnost u zglobovima se povećava, djelujući kao prirodno mazivo. Zbog toga se koljena, kukovi i gležnjevi osjećaju glatkije i fleksibilnije.
U zavisnosti od brzine hodanja i tjelesne težine, tijelo je u prvih 40 minuta možda sagorjelo između 150 i 250 kalorija. Gluteusi, tetive koljena, listovi, pa čak i mišići trupa su aktivno uključeni, posebno ako hodanje uključuje neke nagibe.
Konzistentnost kretanja tokom ovog vremenskog perioda takođe pomaže u poboljšanju osjetljivosti na insulin. To znači da tijelo postaje bolje u kontroli nivoa šećera u krvi, smanjujući rizik od dijabetesa tipa 2 tokom vremena.
Posljednji dio šetnje je trenutak kada kardiovaskularni sistem pokazuje pravu zahvalnost. Jedan puni sat hodanja jača srčani mišić, snižava loš holesterol (LDL) i podiže dobar holesterol (HDL). Krvni pritisak takođe blago pada nakon završetka šetnje, što je korist koja se upotpunjuje svakodnevnom vježbom.
Kosti takođe dobijaju blagi trening s opterećenjem, što pomaže u održavanju gustoće kostiju. Vremenom to smanjuje rizik od osteoporoze, posebno kod starijih osoba.
Dobrobiti od hodanja se nastavljaju dugo nakon posljednjeg koraka. Tokom odmora, tijelo je zauzeto popravljanjem manjih oštećenja mišića i jačanjem tkiva. Metabolizam ostaje povišen neko vrijeme, što znači da kalorije nastavljaju sagorijevati čak i kada sjednete nakon hodanja.
Raspoloženje ostaje podignuto, a kvalitet sna se obično poboljšava – posebno ako se hodanje odvijalo na otvorenom na prirodnom svjetlu. Redovne šetnje u trajanju od sat vremena takođe su povezane sa smanjenim rizikom od hroničnih stanja poput srčanih bolesti, moždanog udara i određenih vrsta raka.
.webp)
