Dugotrajno sjedenje, bez obzira na fizičku aktivnost, može nepovratno da ošteti mozak, čak i da ga smanji, dokazala je najnovija studija.
Čak i najaktivnije osobe suočavaju se s rizikom bržeg smanjenja mozga ako previše sjede, tvrdi novo istraživanje.
Studija koju su vodili istraživači iz Centra za pamćenje i Alchajmerovubolest Univerziteta Vanderbilt je pratila starije odrasle osobe tokom sedam godina. Ispitivali su koliko dugo su učesnici sjedili, koliko često su se kretali i koliko im se mozak smanjio tokom vremena.
Rezultati su bili zabrinjavajući. Vježbanje nije u potpunosti neutralizovalo efekte dugotrajnog sjedenja. Što se više sati provodi sjedeći, to je veći pad funkcije mozga.
Studija je pokazala da čak i oni koji su vježbali 150 minuta nedjeljno i dalje doživljavaju smanjenje mozga ako sjede satima. Pamćenje se pogoršava, a hipokampus gubi volumen.
Učesnici su nosili monitore za ručni zglob koji su pratili svaki pokret. U prosjeku su sjedili 13 sati dnevno. To je mnogo vremena provedenog sjedeći – za stolom, na kauču, u automobilu. I to je uzelo danak.
Oni koji su više sjedili imali su tanji mozak u područjima povezanim s pamćenjem i Alchajmerovom bolešću.
Genetski rizik i sjedenje
Sjedenje je dovoljno loše, ali za one koji nose gen APOЕ-ε4, stanje je još gore. Ovaj gen već povećava rizik od Alchajermove bolesti. Istraživači su otkrili da on takođe pojačava uticaj sjedenja.
Ljudi koji nose gen APOЕ-ε4 izgubili su više sive materije u određenim dijelovima mozga. Ta područja uključuju frontalni i parijetalni režnjev, koji su važni za donošenje odluka i pamćenje informacija.
Budući da su se ove regije mozga smanjile, nosioci gena imali su više problema sa zadacima pamćenja. Nisu mogli da pamte riječi tako lako kao drugi. Takođe, bilo im je teže da brzo imenuju objekte. Oštećenje u ovim područjima mozga otežalo je jednostavne zadatke pamćenja.
Zašto sjedenje šteti mozgu?
Kada dugo sjedite, protok krvi u mozak se usporava. To znači da mozak dobija manje kiseonika i manje hranljivih materija, koje su neophodne za održavanje zdravlja moždanih ćelija.
Sa smanjenim protokom krvi, mozak se bori da održi jake veze između svojih ćelija. Vremenom to može da uzrokuje smanjenje hipokampusa - dijela mozga koji upravlja pamćenjem.
Sjedenje, takođe, može dovesti do veće upale u tijelu. Upala uključuje hemikalije koje mogu da oštetiti moždane ćelije. Za ljude s genom koji je povezan s Alchajmerom, ova upala može da izazove još veća oštećenja mozga.
Vježbanje ne može izbrisati štetu
Studija nije samo jednom proučavala volumen mozga. Pratila je promjene tokom sedam godina. Nalazi su bili jasni. Više sjedenja značilo je brže smanjenje mozga, posebno kod osoba s genetskim rizikom.
Čak ni oni koji su redovno vježbali nisu mogli da izbjegnu štetu. I dalje su gubili volumen mozga u područjima povezanim s pamćenjem, jezikom i brzinom obrade informacija.
Ne možete poništiti sate sjedenja jutarnjim trčanjem - studija je to jasno pokazala. Istraživači predlažu da se vrijeme sjedenja prekine čestim šetnjama, istezanjem ili pauzama za stajanje.
