Novo istraživanje sugeriše da jedna naučno podržana metoda mršavljenja omogućava ljudima hranu u kojoj uživaju, dok nudi disciplinirane parametre koji olakšavaju održavanje.
Kao bonus, ovaj pristup takođe pokazuje pozitivne efekte na zdravlje srca snižavanjem krvnog pritiska. To je zaključak nedavne istraživačke studije objavljene u časopisu Nutrients.
Istraživači su analizirali postojeće podatke iz nekoliko prethodnih studija koje su uključivale osobe s prekomjernom težinom kako bi istražili potencijalni doprinos povremenog posta u poređenju s tradicionalnom dijetom. Istraživači su otkrili da je uključivanje ishrane u određeno vrijeme rezultiralo "značajno većim smanjenjem tjelesne težine" u poređenju sa samim ograničenjem kalorija.
Povremeni post, koji može uključivati jelo u određenim satima ili čak uzdržavanje od jela nekoliko dana u sedmici, posebno je proučavan u kontekstu svakodnevnog jedenja unutar određenog perioda.
Istraživači su takođe istraživali efekte vremena za ishranu koji u prosjeku traje šest do 10 sati u kombinaciji sa smanjenjem kalorija na tjelesnu težinu i druge metaboličke faktore. Osim toga, ispitali su tri različita perioda za ishranu na osnovu toga kada je jelo počelo – rano, kasno ili neodređeno – kako bi procijenili uticaj vremena.
Zašto se čini da je post efikasniji za mršavljenje od jednostavnog smanjenja kalorija? Prema studiji, to se može pripisati "prelasku sa skladištenja masti na sagorijevanje masti" koji se dešava šest do osam sati nakon početka posta. Ovaj prekidač pokreće iskorištavanje masnih kiselina i ketona, što znači da se mast troši i pretvara u energiju.
Studija sugeriše da bi period ranog jedenja mogao imati blagu prednost jer, kako objašnjavaju istraživači, "hormoni koji su važni za regulaciju metabolizma dostižu vrhunac lučenja ujutro". I uopšte, ponovljena istraživanja pokazuju da vremenski periodi posta dovode do nenamjernog smanjenja kalorija koje pojedinac troši. Smanjenje kalorija, kažu istraživači, još uvijek pomaže u smanjenju krvnog pritiska, regulaciji glukoze i poboljšanju profila holesterola kod osoba s prekomjernom težinom, bez obzira na vrijeme koje su jele.
Ako želite da testirate povremeni post u svom životu, uvijek se prvo posavjetujte sa ljekarom. Zatim odredite svoj prozor za ishranu i koristite brojač kalorija da biste pratili svoje prehrambene navike. Studija ne navodi optimalnu dužinu prozora za jelo, pa eksperimentišite s vremenom za jelo od 6 do 10 sati i prilagodite dobu dana koje vam najviše odgovara. Na primjer, da biste slijedili ranovremeni post, mogli biste doručkovati u 10 sati ujutro i prestati jesti do 20 sati za 14-satni post sa 10-satnim intervalom za jelo.
Nalazi su otkrili da su osobe koje su počele da jedu ranije, prije 11 sati ujutro – i samim tim ranije završile svoj period prehrane – doživjele nešto više gubitka težine, iako je bilo koji oblik ishrane na vrijeme bio učinkovitiji od jednostavnog smanjenja kalorija. Početak obroka prije 11 sati takođe je pozitivno uticao na krvni pritisak, što je bila korist koja nije uočena u kasnijem prozoru. Međutim, tim sugeriše da bez obzira na to kada pojedinac prekine svoj noćni post, mnogi ljudi mogu imati koristi od postavljenog intervala za jelo od šest do 10 sati.
