Sve veće vremenske promjene kojima svjedočimo donose sa sobom i drastične promjene u našem blagostanju. Stoga nije iznenađujuće da se sve više ljudi osjeća loše kada temperatura naglo padne ili poraste preko noći.
Meteoropatija se više ne smatra popularnim mitom, već novom bolešću koja značajno utiče na svakodnevni život, posebno kod osoba sa mentalnim bolestima, kardiovaskularnim bolestima i respiratornim problemima.
Međutim, postoji vrlo malo podataka o ovom stanju. Poznato je da meteoropatija, koja se takođe smatra sindromom ili novom bolešću, utiče na psihičko i fiziološko zdravlje.
Na primjer, meteoropate često pokazuju povišene nivoe adrenokortikotropnog hormona, koji proizvodi hipofiza, što dovodi do simptoma kao što su lupanje srca, anksioznost i razdražljivost. Nasuprot tome, endorfini, poznati kao hormoni sreće, smanjuju i snižavaju prag boli.
Druga hipoteza sugeriše da vagusni nerv igra ulogu u meteoropatiji. Nedavna Libellusova istraživanja su pokazala da aurikularna akupunktura smanjuje simptome izazvane vremenskim prilikama kod ljudi. Kada nema znakova oluje, koja bi mogla biti udaljena hiljadama kilometara, ljudi s meteoropatijom mogu je osjetiti kroz elektromagnetno polje.
Najčešći simptomi su:
glavobolja,
bol u zglobovima,
bol u kostima,
vrtoglavica,
mučnina,
nesanica,
promjene raspoloženja ili nagle promjene raspoloženja,
pojačan hronični i reumatski bol,
bol u predjelu starih povreda.
Simptomi se obično smanjuju kada se vrijeme promijeni i mogu se vratiti različitim intenzitetom tokom narednih promjena. Intenzitet simptoma se povećava prije ili nakon promjene vremena, a ne tokom same promjene.
