Danas je Veliki petak, najtužniji dan za sve hrišćanske vjernike. Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grijehove čovječanstva na sebe.
Izdajnik Juda, shvativši šta je uradio, odmah se pokajao u gorkom plaču, pa kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti objesio se.
Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: "Raspni ga!". Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".
Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti. Strogo se posti, i jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se farbaju jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Takođe se i ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.
Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine obilježava u nedjelju, 16. aprila. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova jevanđelja o događajima u dane stradanja.
Crveno slovo
Veliki petak strogo se praznuje. Taj dan je crveno slovo pa se stoga ništa ne radi ni od kućnih, ni od poljskih poslova. Žene tog dana ni po koju cijenu ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im na rukama izbiti plikovi. Tog dana poštuje se strog post, u kući se ne pali vatra, ne kuva se čak se i hljeb ne mijesi tog jutra. Međutim, Srbi vjeruju da je najtužniji dan u hrišćanstvu najbolji za kalemljenje voća jer se "primi sve što se tog dana nakalemi".
Na ovaj dan ne valja jesti koprivu
Srbi vjeruju i da na Veliki petak ne treba jesti koprive, a osim ovog ima i još čudnijih nehrišćanskih običaja i vjerovanja poput onog da koga probada u stomaku treba na taj dan na bolno mjesto da stavi odranu kožu tek ubijenog zeca, kao i da žena nerotkinja koja želi djecu treba da popije malo krvi zeca ubijenog na taj dan.
Djevojke će usnuti budućeg muža
U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da će djevojke koje na Veliki petak ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža. Vjeruje se i da onog ko na Veliki petak opere kosu cijele sljedeće godine neće boljeti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće i domaćinstva.
