Mališani su teta Zorani izmamili osmijeh na lice, ali i suze, a pripremili su joj i pjesmicu…

TETA ZORANI…

Naša teta je lijepa, draga i mila,

pozavidjela bi joj i najljepša vila.

Uvijek je raspoložena i sa nama se smije,

pa možda čak i onda kada joj do smijeha nije.

Uči nas šta je dobro, a šta ne, 

i s njom je uvijek lakše zapamtiti sve.

Kada neko nešto zaboravi, ona ponovi i po nekoliko puta,

nije joj mrsko i nikad nije ljuta.

Sve najljepše savjete, nama naša teta dijeli,

sa nama se smije i veseli.

S njom vrijeme brzo proleti,

samo čekamo sutradan i radujemo se teti.

Od nje smo svašta naučili, svakakve izazove nove,

a sada spremni koračamo, jer nas škola zove.

Hvala Vam teto što ste sve ovo vrijeme brinuli za nas,

Uvijek ćemo pamtiti Vaše tople oči i umiljati glas.

Pamticemo sve pjesmice što ste nas naučili, 

i izvinite što smo Vas i ponekad namučili.

Izvinite sto smo ponekad bili dosadni i teški.

i sto smo u jednom danu imali i po 100 greški.

Hvala Vam što se postavili kao da ste nam mama,

jer to može samo neko poput Vas – jer Vi ste prava dama.

Volimoo Vas punoo, čak više i od neba,

i glasno kažemo: Svakom u životu jedna teta Zorana treba…

(Glas Kotor Varoša)