Olujni front oborio temperature, ali ekstremi tek dolaze — Srbija sve ranjivija
Hladni front je, uz razornu oluju, u Srbiji spustio tropsku temperaturu, poslije višednevnog tropskog talasa, na vrijednosti ispod prosjeka za jul. Prema vremenskoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), danas će biti promjenljivo oblačno i toplije, uz sunčane intervale — naročito u prvom dijelu dana u Vojvodini, ali i s rijetkom pojavom kratke kiše ili pljuska uz mogućnost grmljavine.
Duvaće slab i umjeren, na istoku povremeno i jak sjeverozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura biće od 24 do 27 stepeni.
U petak uveče očekuje se razvedravanje u svim krajevima, a za dane vikenda i naredne sedmice — toplo i uglavnom suvo, ali ne i potpuno stabilno. Temperatura će od subote postepeno rasti, a pojava kratkotrajne kiše ili pljuska sa grmljavinom biće veoma rijetka (izolovana).
Еkstremi kakve Srbija nikad nije imala
Kako su stručnjaci objasnili, zbog promjene klime i zagrijavanja planete — kako u svijetu, tako i u Srbiji — u budućnosti možemo očekivati sve češće ekstremne pojave poput iscrpljujućih toplotnih talasa, jakih olujnih vjetrova, superćelijskih oluja, poplava, suša, grada i drugih nepogoda.
Ana Vuković Vimić, klimatolog i redovna profesorka Poljoprivrednog fakulteta, ističe da je Srbija trenutno u trendu povećanja učestalosti oluja ovakvih razmjera, s tim da su tri dijela zemlje posebno izložena ekstremnim nepogodama.
– Srbija, naročito centralna i zapadna oblast, ranije je bila pogođena jačim olujama ili gradom jednom godišnje tokom 20. vijeka. Sada je moguće da neko doživi jak grad i četiri do pet puta godišnje na istom mjestu. To je nekada bilo nezamislivo – rekla je Vimić.
Vojvodina najranjiviji region
Prema njenim riječima, Vojvodina je posebno ranjiv region, s obzirom na to da je ravna i veoma zagrijana površina, koja „hrani“ oluje energijom. Sjever zemlje uporedila je sa „tignjom koji se sve više zagrijava“.
– Ovakva topografija podsjeća na oblasti u Americi gdje se javljaju tornada. Vidjeli smo ekstremne događaje i prošle godine, s olujama koje su zahvatile i istok Srbije. Rasprostranjenost ovih nepogoda raste – naglasila je profesorka.
U budućnosti — nigdje bezbjedno
Broj regiona s visokim rizikom od ekstremnih padavina ili oluja, prema projekcijama, značajno će porasti.
– Do sredine 21. vijeka, preko 52 odsto teritorije Srbije biće u visokom riziku, što znači da će gotovo svake godine biti pogođena ovakvim nepogodama. Ne postoji oblast koja će ostati bezbjedna – upozorila je Vimić.
Zašto su oluje ovako jake?
Profesorka pojašnjava da je oluja manifestacija uslova duž putanje kretanja vazduha. To nije nešto što se jednom stvori i „putuje“, već je proces koji se stalno razvija, hrani se energijom na terenu i zato je nemoguće djelovati na nju bilo kakvom ljudskom tehnologijom.
– Karakteristično za superćelijske oluje jeste da se kreću užasno brzo. Ne mora biti samo jedna superćelija, može biti klaster višećelijskih oluja koji se slično manifestuje kada se više oluja spoji u jedan veliki olujni sistem. Mi sada imamo prodiranje hladne vazdušne mase sjevera na veoma zagrijano podneblje. To stvara nestabilnu atmosferu, pa se formiraju jaka vertikalna strujanja, što dovodi do nastanka oluja – rekla je ona.
„Superćelije su mini-uragani“
Sve učestaliji ekstremi nisu novost — Srbiju prate već godinama, a 2024. bilježi više nezapamćenih scena. U Topoli je čovjek u maju ostao zaglavljen u ledu, a u Smederevskoj Palanci putevi i dvorišta izgledali su kao usred zime.
Prof. dr Aleksandar Valjarević sa Geografskog fakulteta izjavio je da će se superćelijske oluje u Srbiji pojavljivati sve češće.
– To je minijaturni uragan. Na Safir-Simpsonovoj skali za uragane, u maju smo imali „dvojku“, a možda i „trojku“. Vjetar je išao do 180 km/h. Ipak, ono što je posebno zabrinjavajuće je istraživanje kolega sa PMF-a u Novom Sadu: iako raketni protivgradni sistem postoji od 1953. godine, broj dana s gradom se povećao. To znači da rakete nisu dovoljne – rekao je Valjarević.
Intenzitet padavina sve veći
Valjarević smatra da nepogode nisu samo posljedica klimatskih promjena, već i djelovanja Sunca.
– Količina padavina je ostala ista, ali se promijenio njihov intenzitet. Klima u budućnosti biće mnogo dinamičnija. U jednom danu imaćemo proljeće, ljeto i jesen. Zime će biti sa naglim otopljenjima i zahlađenjima. Naročito nestabilni mjeseci biće maj, jul i avgust – predviđa on.
Ljeta do 47 stepeni
Prošla godina je bila najtoplija u istoriji mjerenja. Meteorolozi u Mađarskoj već su najavili da klimatske promjene više nisu „daleka prijetnja“, nego realnost. Prema prognozi klimatologa Еrika Kovača, ljetni maksimumi u Vojvodini mogu dostići 46 do 47 stepeni.
– Modeli sada mogu da predviđaju do 2200. godine. Očekuje se značajno zagrijavanje u drugoj polovini ovog vijeka, a potom blago hlađenje nakon 2100. godine – izjavio je Kovač.
(Blic)
