Milijarderi očigledno nisu homogena grupa. Stiv Džobs je bio drugačiji od Bila Gejtsa. Ilon Mask i Peter Til su takođe potpuno različiti. Voren Bafet voli kartašku igru bridž, dok je Ričard Brenson više tip za surfovanje na Lamanšu.
Svako od njih ima svoje preferencije, ličnost i politiku, ali to ne znači da nemaju neke sličnosti. Sprovedena su mnoga istraživanja o tome da li postoji "preduzetnički tip ličnosti", sa različitim rezultatima.
Kako kažu ljudi koji redovno rade sa super-bogatima, mnoge osobine se pojavljuju iznova i iznova.
Manfred Kets de Vris kaže da je primijetio dosta njih u svom radu kao izvršni trener, psihoanalitičar i profesor menadžmenta, kao i da je došao do nekih zajedničkih osobina, koje je podijelio u nedavnom postu na blogu Insead, prenosi "Inc".
Fokus na velike ideje
Nije iznenađujuće da je jedna od najvećih predikcija da će neko postati bogat želja da to bude.
"Mnogi milijarderi koji su sami stekli bogatstvo posjeduju nešto drugačiji pogled na svijet, u poređenju sa običnim poslovnim ljudima. Veoma su fokusirani i imaju velike ideje. Takođe su prilično talentovani da zamišljaju moguće budućnosti. Očarani veličanstvenom opsesijom, oni se intenzivno fokusiraju na ono što žele da postignu", objasnio je Kets de Vris.
Međutim, on upozorava da dokazi iz stvarnog svijeta sugerišu da nivo opsesije često ima visoku cijenu, pa zato "budite pažljivi šta želite".
Odlučnost
Milijarderi ne odustaju lako. Kada su suočeni sa krizama i neuspjesima, oni preduzimaju akciju i idu dalje.
"Ne tonu u samosažaljenju i ne postaju depresivni. Takođe znaju da uspjeh ne dolazi preko noći. Imaju dugoročan vremenski horizont", tvrdi Kets de Vris.
Vještine
Većina milijardera je shvatila da pokretanje poduhvata nije aktivnost koju mogu da obave sami, istakao je Kets de Vris.
"S obzirom na skup vještina, milijarderi imaju sposobnost da ubijede druge da se upuste u njihove snove. Osim toga, ne ometaju ih kritičari zbog čega ne prihvataju 'ne' kao odgovor i uvijek pronalaze načine da zaobiđu prepreke pred njima", objasnio je.
Neusaglašenost
Teško je uočiti prilike, koje niko drugi ne vidi, ako mislite isto kao i svi drugi.
"Dok neki ljudi troše vrijeme i energiju uklapajući se s drugima, super-bogati kreiraju sopstveni put. Ići protiv preovlađujućih mišljenja nije problem za njih. U stvari, mnogi od njih uživaju u plivanju protiv "struje". Nekima je čak i neprijatno kada posumnjaju da je njihov put razmišljanja previše mejnstrim", piše on.
Samopouzdanje
Super-bogati "snažno vjeruju u sopstvene sposobnosti". Oni počinju da shvataju uspjeh kao rezultat sopstvenih napora. Posjedujući unutrašnji lokus kontrole, ne vide svoja dostignuća kao pitanje sreće, sudbine ili okolnosti. Izuzetno samouvjereni, uvjereni su da mogu da riješe bilo koji problem, kazao je Kets de Vris.
To zvuči i ne baš saosjećajno prema manje srećnim ljudima, ali i kao osobina koja bi lako mogla da postane patološka ako se dovede do krajnosti.
Radna etika
Super-bogati su veoma orijentisani na postignuća. Oni sebi postavljaju izazovne ciljeve i naporno rade da ih ostvare. Šta god da rade, oni prevazilaze svoju dužnost.
"Štaviše, nisu lako zadovoljni. Uvijek su vođeni time da bude bolje", tvrdi Kets de Vris.
Jaka intuicija
Za razliku od korporativnih rukovodilaca, super-bogati donose mnoge svoje odluke na osnovu osjećaja, umjesto da pribjegavaju detaljnoj analizi.
"Nekako su u stanju da premoste jaz između svjesnog i nesvjesnog dijela njihovog uma", primijetio je Kets de Vris.
Takmičarski način razmišljanja
Self-made milijarderi napreduju u konkurenciji. U stvari, čini se da su mnogi od njih imali sportska dostignuća, koja su ih naučila kako da se nose sa pobjedom.
"To ih je takođe naučilo kako da se afirmišu u odnosu na konkurenciju. Osim toga, povećalo je njihovu toleranciju na frustraciju", piše Kets de Vris.
Drugi koji su u bliskom kontaktu sa mnogim uspješnim preduzetnicima takođe su primijetili koliko se dosta njih bavi nekom vrstom ekstremnih sportova.
Tolerancija rizika
Milijarderi u nastajanju takođe znaju kako da preuzmu proračunate rizike, kaže Kets de Vris.
Oni snažno vjeruju u izreku: "Nema hrabrosti, nema slave". Za njih nesklonost riziku nije put do velikih dostignuća.
"U isto vrijeme, oni se uvijek pitaju kako da minimiziraju svoje gubitke. Drugim riječima, tolerantni su na rizik, ali ne i impulsivni", zaključio je on.
