Stari Sloveni živjeli su u skladu sa prirodom od koje su dobijali hranu i lijekove, a i danas stručnjaci smatraju da treba saditi biljke koje su autohtone i oduvijek poznate u našem podneblju.
Mnoga religijska vjerovanja o biljkama Slovena sačuvana su do danas kroz hrišćanstvo, poput onog da hrast ne treba sjeći i da granu treba unijeti za Božić.
Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo isečeno jer se osušilo, ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću. Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici - ovdje su svi ukućani izumrli.
Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.
Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti, udaraju djeca riječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jedu se prije Petrovdana i važan su svadbeni detalj. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih siječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu. Sadnice koštaju 200 dinara.
Šljivu su Srbi gajili i u postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
