Božićni post, jedan od najvažnijih perioda u pravoslavnoj tradiciji, počeo je 28. novembra i traje do 7. januara 2024. godine, odnosno do proslave Božića. Tokom ovog perioda vjernici se uzdržavaju od duhovnih i tjelesnih užitaka, te se posebna pažnja posvećuje proslavi Nove godine. U tim danima vjernici se pripremaju za proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika.
U toku Božićnog posta, vjernici se pridržavaju stroge discipline. Srijedom i petkom se posti isključivo na vodi, dok je ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom dozvoljeno konzumiranje ulja u ishrani, kao i vina. Postoje striktna pravila o vrsti hrane od koje treba uzdržavati se u vrijeme posta, kao što su meso, sir, puter, mlijeko, jaja.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom Božićnog posta, zabranjena je riba, vino i ulje, i dozvoljena je samo hrana bez ulja (suhojedenje) samo poslije večernje. Ostalim danima je dozvoljeno uzimanje hrane sa biljnim uljem, dok je riba dozvoljena samo subotom i nedjeljom, kao i na određene praznike.
Od 20. do 25. decembra post se pojačava, tada čak ni subotom i nedjeljom nije dozvoljena riba. Upravo tih dana pada i Nova godina, te tada posebnu pažnju treba usmjeriti na ograničenje veselja, pijenje vina i konzumiranje hrane.
Duhovni aspekt posta
Uzdržavanje od hrane samo je jedan dio posta, dok je podjednako važno uzdržavanje od strasti i poroka, iskorjenjivanje loših djela, opraštanje uvreda, izbjegavanje zabava i čak gledanja televizije. Post nije samo fizička dijeta, već i duhovna praksa koja zahtjeva molitvu, pokajanje i uzdržavanje od svih oblika nepravde.
Božićni post je vrijeme pripreme, uzdržavanja i duhovnog očišćenja, te je važno da vjernici poštuju tradicionalna pravila i propise. Uzdržavanjem od tjelesnih i duhovnih užitaka, vjernici se pripremaju za praznik.
