U maju smo bili svjedoci jakog nevremena praćenog gradom veličine jajeta , koji je osim štete poljoprivrednim usjevima nanio i veliku materijalnu štetu na stambenim objektima. Kako grad postaje toliko veliki i da li se gradne oluje pogoršavaju?
Grad nastaje kada sitni kristali leda budu uvučeni u uzlaznu struju grmljavine. Kako se ovi ledeni „embrioni“ sudaraju sa vodom koja ima temperaturu ispod nule, ali je još uvijek u tečnom stanju - voda se zamrzava oko njih i uvećava ih.
Voda se ledi različitom brzinom, u zavisnosti od temperature površine komada grada, ostavljajući slojeve providnog ili mutnog leda dok se grad kreće unutar grmljavine. Kada se presiječe grumen grada, mogu se vidjeti ti slojevi, slično godovima na drvetu.
Put koji grad prelazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede sakupljajući hladnu vodu diktira koliko može da naraste.
Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavine koje se nazivaju superćelijske imaju tendenciju da proizvode najveći grad. U superćelijama, grad može da se zadrži 10-15 minuta ili duže u jakim uzlaznim strujama grmljavine, gdje ima dosta nesmrznute vode, prije nego što padne iz oluje zbog svoje težine ili se pomjeri iz uzlazne struje.
Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada je prisutno nekoliko ključnih sastojaka: topao, vlažan vazduh blizu površine; nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se snažno mijenjaju sa visinom; i grmljavine izazvane vremenskim sistemom.
Veći grad, veća šteta
Gradne oluje mogu biti razorne, posebno za poljoprivredu, gdje čak i naleti sitnog grada mogu da unište usjeve i oštete voće.
Kako grad postaje veći, njegova energija i sila kada udari u objekte dramatično se povećavaju. Grad veličine teniske lopte koji pada sa neba ima istu kinetičku energiju kao tipična brza lopta u teniskom meču. Kao rezultat toga, šteta na imovini - kao što su krovovi, spoljne obloge, prozori i automobili - povećava se kako grad postaje veći od veličine novčića od jednog dinara.
Gubici od loših vremenskih uslova, među kojima dominira šteta od grada, značajno su se uvećali u posljednjih nekoliko decenija. Ovaj porast je uglavnom uzrokovan rastom populacije u područjima sklonim gradu, što je rezultiralo većim brojem imovine koja može biti oštećena i sve većim troškovima popravke ili zamjene imovine oštećene gradom.
Da li klimatske promjene pogoršavaju situaciju
Naučnici su analizirali gradonosne padavine tokom četiri decenije i otkrili da su atmosferski sastojci koji proizvode veoma veliki grad - veći od teniske loptice - postali češći u određenim dijelovima. Druge studije koje su razmatrale faktore formiranja oluja koje proizvode grad ili su ispitivale radarske procjene grada otkrile su ograničeno povećanje velikog grada.
Postoji nekoliko osnovnih hipoteza o tome zašto klimatske promjene mogu učiniti neke ključne sastojke da se češće pojavljuje krupniji grad.
Prvo, došlo je do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijava. Ovo obezbjeđuje više energije grmljavinskim olujama i čini prehlađenu vodu obilnijom u grmljavinama za rast grada.
Drugo, vazdušne mase su postale nestabilnije. Kako snježni pokrivač nestaje ranije tokom godine, ove nestabilne vazdušne mase su sklonije formiranju jer Sunce brže zagrijava zemljište, slično kao kada se uključi šporet u kuhinji, prostorija se zagrijava.
Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manjeg broja sitnog grada i više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo zamrzavanja se pomjera više u atmosferi. Mali grad bi mogao da se potpuno otopi prije nego što stigne do tla. Veći grad, s druge strane, pada brže i potrebno mu je više vremena da se otopi, tako da bi bio manje pogođen višim nivoima smrzavanja.
Pored toga, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad i promjene u karakteru samih gradnih oluja mogu dovesti do povećanja veoma velikog grada u budućnosti.
Kako ostati bezbjedan tokom gradne oluje
Biti zatečen jakom grmljavinom sa krupnim gradom koji pada svuda oko nas može biti zastrašujuće. Еvo nekoliko savjeta ako se ikada nađete u takvoj situaciji:
- Ako vozite, bezbjedno se zaustavite. Ostanite u vozilu. Ako uočite neki zaklon ili benzinsku pumpu pod kojom možete potražiti sklonište, odvezite se do nje.
- Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište, kao što je zgrada. Ako ste zatečeni na otvorenom, zaštitite glavu.
- Ako ste unutra, držite se podalje od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.
Suočavanje sa posljedicama štete od grada takođe može biti stresno, pa preduzimanjem nekih koraka na vrijeme možemo izbjeći glavobolje kasnije. Dobro se obavijestite šta pokrivaju polise osiguranja. Takođe, razmišljajte preventivno tako što ćete birati građevinske materijale koji bolje izdržavaju udare grada.
