Prvi četvrtak poslije Vaskrsa u narodu je poznat kao Zeleni četvrtak. Kao i tokom cijele Svijetle sedmice, koja traje od drugog dana Vaskrsa pa sve do nedjelje, i za Zeleni četvrtak vezani su mnogi narodni običaji i vjerovanja koja su opstala do današnjih dana.
Zeleni četvrtak je prvi četvrtak poslije Vaskrsa. U nekim dijelovima Srbije ovaj dan se zove još i Bijeli četvrtak ili Prazni četvrtak; prvi naziv je ponikao iz činjenice da se uvijek obilježava tokom Svijetle sedmice, odnosno prve sedmice poslije vaskrsenja Isusa Hrista, pa je tako cijeli", odnosno svijetao. Drugi naziv, Prazni četvrtak dobio je jer ratari na ovaj dan, kao i tokom cijele Svijetle sedmice, nisu radili ništa u polju. Za ovaj dan vezuje se i narodno vjerovanje da "ima moć da razbije maler".
Vjeruje se, naime, da bi posao koji vam nikada nije polazio za rukom započnete baš na današnji dan, jer je Zeleni četvrtak dan kad se "razbija maler". Po narodnom predanju, na Zeleni četvrtak su sva mjesta gdje žive ale i druge nečiste sile zaklopljena, a zemljom hodaju samo božanstva koja razlivaju blagodat. Zato bi, vjeruje se, na Zeleni četvrtak trebalo započeti posao koji nam do sada nije išao kako treba, jer će božanske sile preokrenuti sve u našu korist.
Od Vaskrsa do velikog praznika Svete Trojice, ratari četvrtkom nisu odlazili u polje, a ostalim danima su vrijedno radili. Ovo nepisano pravilo još živi u nekim dijelovima Srbije.
