Sutra se obilježava Veliki petak, dan stradanja Isusa Hrista na Golgoti, što se smatra najtužnim danom u hrišanstvu. Zaživio je godinama unazad običaj da se jaja za predstojeći Vaskrs, koji se ove godine slavi u nedjelju petog maja, farbaju upravo dva dana prije najradosnijeg praznika u hrišanstvu. Da li treba to činiti?
Na Veliki petak drži se strogi post, ne služi se liturgija, a treba jesti samo hljeb i uzimati vodu. Dan treba ispoštovati upravo takvim postom i molitvom. Običaj kaže da ne treba obavljti poslove ni kući ni u polju.
Na Veliki petak se ne veseli, a od danas, kada se obilježava Veliki četvrtak pa do Vaskrsa, ne oglašavaju se crkvena zvona jer je to u pravoslavnoj crkvi znak radosti, pa se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih označava drvenim klepalom.
Farbanje jaja za Vaskrs, šta kažu običaji
Vaskršanja jaja se boje, u zavisnosti od regiona, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, i to rano ujutru. "U posljednjoj nedjelji, od velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi uskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača. U nekim krajevima jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom", rekla je ranije etnolog Vensa Marjanović.
Veliki petak dio je stradalne sedmice, kada se pripremamo za najveći praznik.
Postoji ogroman broj metoda ukrašavanja i farbanja uskršnjih jaja, dio toga je i rezultat modernije prakse, ali jaja obavezno treba ofabati crvenom boja koja simbolizuje Hristovu krv.
Tom bojom se farba i prvo jaje koje se zove čuvarkuća, i koje se čuva do narednog Vaskrsa. Vjeruje se da ovo jaje čuva kuću i ukućane od zlih sila i demona.
Tu je i običaj da se čuvarkuća noć pred Vaskrs ostavi u vodu sa bosiljkom, drenom i biljkom zdravac pa da se ostavi preko noći. Ujutru na praznik tom vodom se treba umiti da biste vili zdravi. Običaj se naročito vezuje za djecu. Čuvarkuća donosi sreću i blagostanje.
Kada se naredne godine ofarba nova čuvarkuća, stara se baca u rijeku kako bi odnijela sva zla i nesreće ili se zakopa u vinogradu, bašti ili na nekom drugom mjestu pa štiti zemlju od prirodnih nepogoda.
Farbanje jaja za Vaskrs, šta kažu običaji
Zašto se jaja farbaju na Vaskrs? Navode se dvije legende, prva glasi: kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovijeda jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Poklonila mu je korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje, pa je to uporedio sa mogućnošću da jaja postanu crvena. Marija Magdalena je rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su dobila crvenu boju. Druga legenda kaže da su stanovnici Jerusalima ismijavali hrišćane da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja, rekoše. Naredne godine, na Vaskrs, sve kokoške u Jerusalimu snijele su crvena jaja.
