Ljudi su oduvijek intuitivno znali za blagotvornost dnevnog svjetla po pitanju očuvanja zdravlja. Dosad, međutim, nije bilo baš puno studija koje su to pokušale objasniti.

Zato su naučnici Univerziteta Oregon napravili eksperiment za istraživanje pomoću modela soba veličine onih za lutke.

Htjeli su uporediti šta se događa u sobama koje imaju puno dnevnog svjetla kroz staklo, sobama koje su izložene ultraljubičastom svjetlu i onima koje su u tami. Pritom su koristili mješavinu prašine skupljene iz stvarnih kuća u Portlandu.

Količina bakterija

Nakon 90 dana, prikupili su prašinu te prionuli analizi prisustva bakterija koje su zatekli. Pokazalo se da je Florence Nightingale bila u pravu kad je u 19. vijeku tvrdila da bolnice treba graditi tako da imaju što više svjetla.

Sobe izložene dnevnom svjetlu su imale upola manje bakterija koje su sposobne rasti, za razliku od tamnih soba. Sobe s ultraljubičastim svjetlom su, pak, imale tek nešto manje takvih bakterija nego one izložene dnevnom svjetlu. 

Razlog ispitivanja stanja kod oba svjetla je taj što je poznato kako je ultraljubičasto svjetlo dobar dezinficijens. Naučnici su ostali iznenađeni prisustvom velikog broja bakterija koje se mogu razmnožavati, jer je unutrašnja prašina poput pustinje. 

Presuva je za većinu bakterija i drugih stvari koje se mogu razmnožavati. U tamnim sobama je pronađeno 12% bakterija, u poređenju sa 6,1% u sobama s ultraljubičastim svjetlom. Ipak, 6% od miliona bakterija je još uvijek veliki broj.

Projekcija budućnosti

Dnevno svjetlo znatno utiče na kvalitetu zraka. Sobe s dnevnim svjetlom tako imaju i manje bakterija koje se nalaze u ljudskoj koži. Neke od njih koje ne prežive u svijetlim sobama su iz porodice bakterija izazivača respiratornih bolesti. 

Naredna studija će se baviti pitanjem koliko je svjetla potrebno da se ubiju klice pa da arhitekti za vrijeme projektiranja zgrada imaju to na umu.

(znanost.hr)