Bez obzira koliko zarađujete, ključno je pronaći ravnotežu između troškova života, štednje i investicija. Stručnjaci savjetuju da se prihod rasporedi tako da polovina ide na osnovne troškove kao što su kirija, komunalije, hrana i prevoz, a oko 30 odsto za lične potrebe i zadovoljstva, poput putovanja, zabave ili hobija.
Preostalih 20 odsto preporučljivo je izdvojiti, bilo kroz štednju, penzione fondove, ili različite oblike ulaganja koji mogu obezbjediti dugoročnu finansijsku stabilnost.
Ali kada je u pitanju raspodela novca, često se postavlja jedno pitanje: koliko zapravo treba da imamo na svom tekućem računu? Iako ne postoji univerzalni odgovor, finansijski savjetnici nude korisne smjernice koje vam mogu pomoći da donesete pametne odluke.
Marsi Bair, osnivač i predsjednik kompanije Bair Financial Planning, upozorava na dve glavne zamke držanja previše novca na tekućem računu.
S jedne strane, što više novca imate na računu, veća je vjerovatnoća da ćete ga impulsivno potrošiti na stvari koje vam možda nisu potrebne.
S druge strane, novac koji miruje na računu ne donosi nikakav prihod – ne raste kroz kamate niti se ulaže u mogućnosti koje bi mogle doneti dugoročne finansijske koristi.
Kako organizovati sopstvena sredstva
U idealnom slučaju, trebalo bi da držite iznos na svom tekućem računu koji pokriva otprilike dva mjeseca osnovnih troškova. To znači da ako svakog mjeseca potrošite određeni iznos na kiriju, komunalije, hranu i prevoz, duplo taj iznos bi trebalo biti dostupan da biste se osjećali finansijski sigurnim. Sve preko toga može se mudrije iskoristiti.
Pošto tekući računi ne nude značajnu kamatu, bolje je višak novca usmjeriti ka opcijama koje omogućavaju rast kapitala. Štedni računi nude nešto veće kamatne stope i omogućavaju fleksibilan pristup novcu, dok oročeni depoziti pružaju stabilan prinos ako možete ostaviti sredstva netaknuta na određeno vrijeme.
Dugoročno, zajednički fondovi i ЕTF-ovi mogu da donesu značajnije prinose, ali dolaze sa određenim rizicima. Akcije i obveznice nude potencijalno veće prinose, ali zahtijevaju razumijevanje tržišta i spremnost da budu fleksibilni. Takođe, preraspodjela novca može uključivati smanjenje finansijskih obaveza – na primjer, ranije otplata kredita ili hipoteke dugoročno smanjuje troškove kamata i povećava ukupnu finansijsku slobodu.
Pametno upravljanje novcem podrazumijeva ne samo obezbjeđivanje dovoljno sredstava za svakodnevne troškove, već i donošenje odluka koje omogućavaju dugoročan rast i stabilnost. Uz pravi pristup, moguće je izbjeći nepotrebne finansijske gubitke i maksimizirati potencijal svakog evra koji vam je na raspolaganju.
(Kurir)
