Grah je jedna od omiljenih namirnica mnogih, a postoje brojni savjeti o ispravnom načinu njegovog kuvanja. Međutim, zbog jedne supstance koja se nalazi u grahu može doći do probavnih problema.
Mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke spadaju u zdrave namirnice, ali mogu biti vrlo štetne za organizam zbog fitinske kiseline.
Ova kiselina veže važne elemente poput bakra, magnezijuma, joda, željeza i cinka. Kao rezultat toga, ti elementi se izlučuju iz tijela prije nego što organizmu pruže bilo kakvu korist.
Probavni sistem nema barijeru koja bi zaštitila od fitinske kiseline, koja sprečava apsorpciju minerala, bjelančevina i masti.
Posljedica toga je manjak važnih hranjivih supstanci, što može uzrokovati probleme mišićno-koštanog, imunološkog i probavnog sistema.
Fitinska kiselina jedan je od najčešćih uzroka anemije, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Među namirnicama koje sadrže veliku količinu fitinske kiseline nalaze se zob, riža, pšenica, grah, leća, kikiriki, grašak i soja. Takođe su problematični neki orašasti plodovi poput lješnika, badema i oraha.
Velika količina fitinske kiseline nalazi se i u sjemenkama suncokreta, maka, lana, bundeve…
Postoji nekoliko načina za neutralizaciju ove kiseline. Jedan od njih je termička obrada, koja smanjuje sadržaj fitinske kiseline za 30-35 posto.
Ipak, najbolji učinak postiže se potapanjem namirnice u vodu. Jedini nedostatak ove metode je što zahtijeva puno vremena.
Na primjer, smeđa riža treba stajati u vodi 12 sati, zobene pahuljice 10-12 sati, bijela riža devet sati, biserni ječam šest sati…
Za bolje rezultate možete u vodu dodati malo sirćeta ili limunovog soka.
Postoji još jedan način za neutralizaciju fitinske kiseline, a to je potapanje “problematičnih” namirnica u surutku. Takođe, tokom klijanja graha i žitarica, količina fitinske kiseline smanjuje se za otprilike pola.
Kombinovama obrada namirnica najbolja je metoda.
Ako se ista hrana prvo potopi, pa zatim kuva ili peče, iz nje će se izbaciti najviše fitinske kiseline.
