Svi smo bar jednom umotali ostatke večere u aluminijsku foliju ili u nju spakovali obrok za goste. Aluminijumska folija čini se praktičnim rješenjem, ali je li zaista sigurna za čuvanje hrane? Prema mišljenju stručnjaka, nije.
Za razliku od plastičnih vrećica ili posuda, aluminijumska folija ne može stvoriti hermetički zatvoreni prostor. To znači da, koliko god je čvrsto omotali, vazduh će uvijek pronaći put do vaše hrane.
Pravilno skladištenje hrane smanjuje rizik od rasta bakterija ograničavajući izloženost vazduhu i sprečavajući gubitak vlage. Međutim, aluminijska folija nije idealna ni za jedno ni za drugo.
"Aluminijska folija sama po sebi ne može stvoriti potpuno hermetički zatvorenu zaštitu jer nije ljepljiva i ne prilagođava se savršeno površinama", objašnjava Zachari Cartvright, stručnjak za sigurnost hrane i član Instituta tehnologa prehrambene industrije.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorava da prisutnost vazduha može potaknuti rast opasnih bakterija, poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Ove bakterije mogu napredovati u uslovima koje stvara aluminijska folija.
Stafilokok se može prenijeti na hranu ako ga osobe koje ga imaju na koži ili u nosu dodirnu bez pranja ruku. Čak i nakon kuvanja, bakterija može proizvesti toksine koji uzrokuju trovanje hranom.
Cartvright ističe da nepravilno skladištenje u foliji povećava rizik od bolesti poput botulizma i listerije. Iako rijetke, obje infekcije mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Aluminijum može reagovati sa kiselim (npr. umak od paradajza) ili slanim namirnicama, što dovodi do prodiranja aluminijuma u hranu. To može promijeniti okus hrane i povećati unos aluminijuma, što dugoročno može imati štetne posljedice na zdravlje.
Ako već koristite aluminijsku foliju, ograničite njenu upotrebu na kratke periode - najviše dva dana, i izbjegavajte umotavanje vrele hrane. Pustite da se hrana ohladi na sobnu temperaturu prije nego što je umotate.
