O tome da li je svaka promjena pigmenta ili oblika na koži mladež, odlučuje dermatolog na pregledu. Kako su u pitanju izbočine, odnosno diferencirane promjene na koži koje su podložne kontaktu, kačenju ili povređivanju, važno je biti pravilno informisan o tome kako postupiti ako do povrede dođe.
Da li možemo da primijetimo svaku promjenu na koži: Šta kada ne vidimo mladež ili nešto drugo na nekom dijelu tijela
Poznato je da je koža najvidljiviji, najizloženiji, ali i najveći organ na našem tijelu. U svemu tome, riječ je o veoma senzitivnom sklopu tkiva, mreži sitnih krvnih sudova i drugih struktura. Iako nas to što je koža vidljiva golim okom može zavarati u smislu da ćemo primijetiti svaku promjenu, to nije istina.
Ne samo da vizuelno ne možemo da sagledamo kompletnu površinu tijela, već mnoge sumnjive promjene ne moraju u ranim stadijumima biti uočljive Upravo zbog specifičnosti građe, koža je aktivan organ kroz sve slojeve – i one koje vidimo i one koji su potkožni.
Srećna je okolnost da su neke promjene, kao i povrede na koži vidljive, a to posebno važi za mladeže.
Šta je mladež i kako nastaje
Mladeži su rezultat nepravilnog grupisanja i daljeg rasta melanocitnih ćelija u našoj koži. Njihova uloga je proizvodnja pigmenta melanina, koji koži daje boju. To nije jedina uloga melanina – on čini prirodnu barijeru od oštećenja kože, prije svega od UV zračenja.
Inače, kada je koža zdrava, ćelije melanina su pravilno raspoređene. Po pravilu, ravnomjerno pokrivaju kompletnu površinu kože sa izuzetkom tabana i dlanova. Zapravo, ne bi trebalo da su čak ni dvije ćelije spojene.
Većina mladeža su bezopasne promjene na koži, ali postoje i mladeži sa većom šansom za nastanak melanoma u njima i zbog toga je redovan monitoring (praćenje) istih veoma važan korak u ranom otkrivanju melanoma i ostalih karcinoma kože.
Jedan broj mladeža uočavamo već na rođenju (urođenim mladežima, svi ostali mladeži se smatraju stečenim. Najveći broj njih se pojavljuje tokom prvih 20 godina života, a ostali mladeži mogu nastati i kasnije.
Povrijedili smo mladež: Šta raditi da se ne iskomplikuje
Naša koža se svakodnevno mijenja pod uticajem spoljašnih okolnosti sredine, ali i našeg stanja. Nije čudno. Neke promjene se spontano povuku, neke ne pričinjavaju tegobe, ali ako je promjena upaljena (crvenilo, bol, otok) ili ako se rana otvara, krvari ili boli, onda se obavezno treba obratiti ljekaru.
Do povređivanja kože dolazi često i to naročito u slučaju mladeža iznad ravni kože, što je i normalno. Kada se to dogodi, potrebno je povrijeđeni mladež zaštititi flasterom nekoliko dana i u zavisnosti od stepena povrede otići na pregled kod hirurga.
Pacijenti su uglavnom uplašeni, ali treba reći da ne mora svaki povrijeđeni mladež odmah da se ukloni. Ukoliko je povreda ozbiljna ili ako postoji mogućnost ponavljanja povređivanja, onda je hirurška intervencija preporučljiva.
Naravno, o tome odlučuje nadležni hirurg. Većina ovih intervencija se radi u dnevnoj bolnici, traje kratko i uključuje lokalnu anesteziju.
Koje su najčešće promjene na kožu uz mladeže
Promjene na koži mogu biti dobroćudne (benigne) ili zloćudne (maligne). Najčesće dobroćudne promjene su mladeži, hemangiomi, fibromi, lojne ciste. Najčešća maligna promjena je melanom.
Dobroćudne promjene zbog pogrešnih tretmana mogu preći u maligne.
O pigmentnim promjenama nije poželjno donositi bilo kakvu samostalnu procjenu bez konsultacije sa stručnjakom. Melanom, kao najmalignija kožna promjena sa visokim procentom smrtnosti zahtijeva posebnu pažnju.
Osobe svjetlije puti, kao i one sa brojem mladeža većim od 50, zahtjevaju češće preventivne kontrolne preglede. Pratite promjene na koži, posebno ako imate genetsku predispoziciju ili više od 50 mladeža na tijelu.
