Dok na "švedskom stolu" biramo između kroasana, voća i kajgane, malo ko se pita: koliko su zapravo sveža jaja koja svakog jutra završavaju na našem tanjiru?
Ljeto je vrijeme kada punimo kofere, bježimo na more i uživamo u čarima "all inclusive" ponude – od doručka do večere, sve nam je nadohvat ruke.
Švedski stolovi mame mirisima i bojama, ali jedno pitanje se sve češće postavlja među gostima: šta se zapravo krije u toj ogromnoj posudi kajgane?
Mnogi sumnjaju da ta jaja nisu baš "domaća". Previše blijeda, bez ukusa, gumene teksture… ako ste i vi to primijetili – niste paranoični.
Kajgana iz praha?
Da, i to je moguće. Nutricionistkinja Violeta Moris objašnjava da se u hotelima umjesto svježih jaja često koriste takozvana praškasta ili tečna jaja – industrijski proizvod koji se pravi dehidratacijom. Jaja se razbiju, osuše, samelju u prah i pasterizuju – sve radi lakšeg skladištenja, dužeg roka i brže pripreme. Idealno za kuhinje koje hrane stotine ljudi svakog jutra.
Ali, rezultat? Kajgana koja više liči na pjenasti sunđer nego na omiljeni doručak s bakinog tanjira.
Kako da ih prepoznate?
Ako na doručku ugledate veliku posudu s već pripremljenom kajganom koja deluje vodeno, gumasto ili bez ukusa – vrlo vjerovatno je napravljena od praškastih jaja. Kulinarka Marisel Džentile savjetuje da se uvijek uputite do kutka gdje se jaja prave po porudžbini. Ako kuvar koristi tečna jaja iz tetrapaka, slobodno ga pitajte – da li su svježa?
Hoteli višeg standarda uglavnom ne serviraju ogromne količine već nude opciju "po mjeri" – što znači svježije i bezbjednije.
Šta je sa zdravljem?
Ako stoje predugo, pa i pod poklopcem, jaja gube i temperaturu i teksturu. I još važnije – ako nisu adekvatno termički obrađena (najmanje 71°C) i držana na više od 60°C, mogu biti potencijalni izvor trovanja hranom.
Poseban oprez za ljude s netolerancijom na laktozu: u praškasta jaja se često dodaju mlečni derivati radi ukusa i teksture, pa ako ste osjetljivi – raspitajte se prije nego što napunite tanjir.
A hranljivost?
Dobra vijest je da su nutritivne vrijednosti slične – proteini, vitamini A i Е, selen, cink... Svega ima, i u prašku i u svježem jajetu. Ali razlika se, kažu svi koji vole da jedu „kao kod kuće“, ipak jasno osjeti.
Zašto hoteli to rade?
Jednostavno – ušteda. Cijene svježih jaja su porasle, dok praškasta imaju stabilnu cijenu, ne kvare se lako i brže se pripremaju. Koriste se i na kruzerima, u bolnicama, studentskim menzama i raznim odmaralištima, prenosi Alo.
