Posljednja nedjelja prije Uskrsa posvećena je pripremama za najveći hrišćanski praznik. Završava se uskršnji post, sprema se hrana i farbaju se uskršnja jaja.
Uobičajeno je da to bude na Veliki petak, međutim, u nekim krajevima smatra se da jaja treba da se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu, jer na Veliki petak ne treba ništa raditi u kući, već dan provesti u molitvi.
Еtnolozi ipak kažu da ne možete mnogo da pogriješite, jer se jaja prema običajima, mogu farbati od Velikog četvrtka do Velike subote.
"Jaja se farbaju na Veliki petak, ponegde i na Veliki četvrtak", potvrdio je za Danas Saša Srećković, etnolog iz Centra za nematerijalno kulturno nasljeđe Еtnografskog muzeja u Beogradu, a otkrio je još neke zanimljivosti o tradiciji ukrašavanja jaja.
Tradicionalni motivi i slova na jajima
"Na jajima preovlađuju biljni i geometrijski motivi - detelina, đurđevak, lala, ruža, list jagode. To je uglavnom zbog proleća i obnavljanja prirode, koji se poklapaju s periodom Vaskrsa. Nešto su ređe, barem u našoj zbirci u muzeju, predstave životinja kao što su pile, zec, ribe, koje takođe predstavljaju obnovu života, ali posredstvom prethodne ritualne žrtve (nekada se na Veliki petak ubijao zec, pa se pojeo za Vaskrs)", kaže Srećković.
Još su rijeđi motivi sa ljudskim likovima, ali se radi o veoma starim motivima.
Uz to često idu pisane poruke HV VV (Hristos voskrese! Vaistinu voskrese!), osoba koja šara ponekad upiše svoje ime ili ime ili inicijale osobe kojoj je namijenjeno, godina šaranja takođe.
Farbanje jaja za Uskrs
"Bojeno jaje nagoveštava radost, život, trajanje, uskrsnuće iz mrtvih i život nebeski, ljubav i poštovanje", kaže prof. dr Vesna Marjanović, etnološkinja i antropološkinja, koja je za Novu govorila šta zapravo znače uskršnji običaji, zašto farbamo jaja, ali i šta sve to govori o društvu i načinu života kroz vjekove.
"Crkva je zvanično prihvatila bojenje jaja tek od 12. veka. U južnoslovenskim krajevima, pominju se bojena jaja u 16. veku. Najverovatnije bojena jaja, posebno obojena crvenom bojom, imaju starije poreklo od šaranih jaja jer se pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od četvrtog veka nove ere", priča ona.
Dodaje da je poseban značaj u narodu imalo i zadržalo se do danas crveno jaje.
"A ta prvobitna crvena boja u prošlosti se do početka 20. veka dobijala iz korena biljke broć tako što se koren ove biljke kuvao. Kasnije su jaja bojena u varzilu. I druge prirodne sirovine, najčešće biljke, korišćene su za bojenje, poput kuvanja jaja u vodi u kojoj su potopljene ljuske crnog luka, lišće oraha ili spanaća, koprive, cvet maslačka, čađ. Danas se jaja boje pomoću kupovnih anilinskih boja i boje se, pored crvene, i u zelenim, plavim, žutim, ljubičastim i drugim tonovima", kaže Marjanovićeva.
Prvo obojeno jaje - čuvarkuća
"Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkuća, čuvarak. U prošlosti su čuvali i crvenu boju u kojoj je bojeno prvo uskršnje jaje do narednog Uskrsa. Sve je to zajedno imalo određeno apotropejsko značenje za domaćinstvo i ukućane. Verovalo se da štiti od svih oblika zla, zlih demona. U tradicionalnoj kulturi našeg naroda nije svako mogao da boji jaja. To je činila žena za koju se držalo da je ritualno čista", kaže Marjanovićeva, prenosi RTCG.
