Kad prvi put zasučete rukave i upustite se u avanturu zvanu baštovanstvo, lako je pogriješiti. Ali, neka vas to ne brine – čak i najiskusniji baštovani povremeno prave iste greške, iz sezone u sezonu.
Ako želite da sačuvate biljke – i živce – obratite pažnju na sedam najčešćih grešaka. Ako ih izbjeegnete, uštedićete sebi mnogo truda i izbjeći frustracije.
1. Pustili ste korov da se raširi
Na prvi pogled, male korovske biljke djeluju bezazleno. Ali ako im date vremena i prostora, bašta će se pretvoriti u scenu iz botaničkog horora. Zato, pljevljenje uključite u svoju nedjeljnu rutinu – kao što zalivate, tako i pljevite.
Malčiranje smanjuje mogućnost klijanja korova, ali najvažnije je da mu ne dopustite da procvjeta i razvije sjeme.
2. Propuštate idealan trenutak za berbu
Početnici često budu previše oprezni i štedljivi – uberu samo nekoliko listova bosiljka „da ne naštete biljci“, ili čekaju da tikvice još malo porastu. Rezultat? Tikvice postanu žilave, bosiljak krene da cvjeta, a rotkvice i grašak prođu svoj vrhunac i postanu nejestivi. Zapamtite – povrtnjak nije ukras, već izvor hrane.
Informišite se o znacima zrelosti svojih biljaka. Zapišite očekivane datume berbe u kalendar i redovno provjeravajte stanje. Osim toga, branje podstiče razvoj novih plodova, posebno kod krastavaca i tikvica.
3. Zanemarili ste pravilan razmak između biljaka
Ne volite da pratite uputstva i oslanjate se na osjećaj? Rezultat? Ili džungla zelene salate koja se međusobno guši i privlači štetočine, ili redovi cvekle sa po dva metra praznog prostora između. Oba slučaja vode ka slabom prinosu i izgubljenom potencijalu.
Uputstva o razmaku na pakovanjima sjemena nisu tu da biste ih ignorisali – ona vam govore kako da postignete najbolje rezultate. Mlade biljke (poput salate ili blitve) možete prorjeđivati dok rastu, ali paradajz, tikvice i paprike zahtijevaju više prostora. Iskoristite prostor između za brze kulture poput rotkvica koje ćete ubrati prije nego što glavne biljke zauzmu površinu.
4. Sve ste posadili i posijali odjednom
Početak baštovanske sezone je uzbudljiv – uvijek želimo brže, više, jače i raskošnije. Ta euforija može vas navesti da odjednom posijete sve što imate. U teoriji zvuči sjajno, ali kad sve sazri u isto vrijeme – nećete znati šta ćete sa tolikom količinom. A poslije toga?
Postoji nešto što se zove sukcesivna sjetva. Posijte novu turu svakih dvije do tri sedmice. Tako ćete imati stalan prinos i svježe povrće tokom cijelog ljeta. Ovo posebno važi za brze kulture – salatu, rotkvice i blitvu. I ne zaboravite – mnoge vrste, poput šargarepe i luka, možete sijati i za jesenju berbu.
5. Niste zaštitili biljke od životinja
Zec, srna, možda ptica ili jazavac? Čak i ako ih nikad ranije niste vidjeli blizu svoje kuće, bašta puna mladih, sočnih biljaka za njih je kao švedski sto.
Na samom početku baštenske avanture postavite ogradu. Niska drvena ili metalna konstrukcija spriječiće zečeve. Za srne vam je potrebna viša ograda, a ptice možete držati podalje mrežom koju postavljate preko biljaka. Puževi su posebna priča – o njima čitajte u našem izdvojenom tekstu.
6. Previše ili premalo vode
U želji da biljkama obezbijedite „dovoljno“, mnogi početnici pretjeruju sa zalivanjem. Ali korijenje koje ne može da diše je korijenje koje truli. Višak vlage pogoduje razvoju plesni i gljivica. S druge strane, zaboraviti zalivanje na 40°C znači biljke koje će se oporavljati danima – ili se uopšte neće oporaviti.
Upoznajte potrebe svake biljke. Pratite vremensku prognozu. Ako je padala kiša juče, možda danas ne treba da zalivate. Idealno vrijeme za zalivanje je rano ujutro ili kasno uveče. I zapamtite: rjeđe, ali dublje zalivanje podstiče razvoj jačeg korijena.
7. Ignorisanje štetočina
Vidite čudne tačkice na listovima, ali mislite da će to proći samo od sebe? Pogrešno! Štetočine se brzo razmnožavaju i mogu zauzeti cijelu baštu. Ako ne znate šta da radite, najčešći refleks je da ne radite ništa. A to vas može koštati cjelokupnog prinosa.
Čim primijetite problem – reagujte. Istražite o kojoj se štetočini radi i pronađite prirodno rješenje. Možda je dovoljno da biljku prekrijete mrežom, promijenite način zalivanja, posadite biljku koja odbija napasnika ili jednostavno uklonite zaražene listove. Štetočine jesu izazov – ali nisu smak svijeta. Ne očajavajte. Uostalom, bašta je škola koja nikad ne prestaje.
(Moje vrijeme)
.webp)
