Međutim, kako kažu u Institutu za javno zdravstvo RS, problem predstavlja to što većina ljudi teško mijenja navike ishrane, iako se na taj način može puno postići i pomoći tijelu u vrlo stresnim uslovima kao što su visoke temperature u ljetnim danima.

"Ljeti treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću ili miješanim salatama. S druge strane, riba, bijelo meso, proizvodi od integralnog brašna pšenice, integralna riža i kukuruz puno bolje odgovaraju svakom organizmu. Ljeti se preporučuje povrće sa roštilja – luk, paprika, tikvice, mrkva, patlidžan, šparoge. Pripremite ga u većoj količini i sačuvajte u frižideru. Od njega možete napraviti salate sa sirom, pite, ili ga možete poslužiti s tjesteninom", kaže načelnica Službe za higijenu u IJZ RS, dr Vesna Rudić Grujić.

Prema njenim riječima, tokom vrućina su posebno štetna jako začinjena jela, pečena, pržena i pohovana hrana, masna mesa i mesni proizvodi, pića sa kofeinom, slatkiši, gazirana zaslađena i pretjerano rashlađena pića.

"Masna i teška hrana otežava cirkulaciju, tako da je, kako se temperature vazduha povećava, potrebno smanjivati konzumiranje teško probavljivih jela. Nepravilnom ishranom povećavamo znojenje organizma i samim tim povećano gubljenje tjelesne tečnosti, minerala i nekih vitamina. Probava teške hrane zahtijeva veću aktivnost metabolizma, što  indirektno povećava  tjelesnu temperaturu", objašnjava dr Rudić Grujić.

Upozorava da, osim pravilnog izbora namirnica, hrana koju konzumiramo mora biti i zdravstveno bezbjedna, kako bi se spriječilo trovanje.

"Visoka temperatura kod nehigijenske pripreme ili nepravilnog skladištenja hrane ubrzava njeno kvarenje. To posebno vrijedi za izletnike u prirodi i organizatore roštilja, kao i za sve ljubitelje kolača. Svježa jaja su posebno osjetljiva na visoke temperature, kao i razne salame, svježi sirevi, paštete, kremovi, majoneza i slično", upozorava Rudić Grujić.