Poznato da u srpskom narodu važi tradicija da svaki rođak ima svoje ime, a ono što je posebno zanimljivo jeste odakle oni potiču i kako su zapravo, nastali.
Iako se koriste već vijekovima, za mnoge nazive nije poznato kako su nastali.
Zaova
Zaova je muževljeva sestra, te za nju važi da zbog velike, ponekad posesivne, ljubavi prema bratu smješta njegovoj ženi ili suprotno- žena smješta zaovi, kako ne bi dijelila muževljevu ljubav. Često se žena i zaova ne podnose, jer jedna teži da muškarca odvoji od porodice i stvori novu- svoju porodicu, dok druga teži da brata zadrži.
Smatra se da je riječ zaova kovanica od: zla i ova.
Jetrve
Jetrva je naziv za supruge dva brata. Među jetrvama uvijek postoji takmičenje koja će biti bolja i koja će dobiti više naklonosti muževljeve porodice.
Naziv jetrva asocira na riječ jetra, jer je to žena koja vam jede jetru i stvara velike muke.
Često se kaže za dvije sestre koje nisu u dobrim odnosima: Svađate se kao dvije jetrve.
Svekrva
Svekrva je naziv za majku od muža. Kako od davnina postoji mišljenje, svekrva i snaha su često u vrlo lošim odnosima. svekrva gotovo nikada nije zadovoljna izborom supruge svog sina. Takođe, za nju važi i to da se često miješa u sinovljev brak i novo domaćinstvo, te tako stvara raskol u braku.
Smatra se da je naziv svekrva kovanica nastala od: za sve kriva.
Snaha
Muževljeva porodica i rođaci suprugu svog rođaka nazivaju snajom. Snaha je prilično stara riječ u srpskom jeziku. Najvjerovatnije potiče od indoevropskog oblika snusos, koje označava neku vrstu vezivanja, stvaranja novih porodičnih odnosa. Tu tvrdnju može potkrijepiti i njemačka riječ za uzicu ili vrpcu – schnurs (šnur).
Zet
Ženina porodica i rođaci nazivaju supruga svoje rođake zetom. U pitanju je staroslovenska riječ, a prema nekim izvorima je nastala od riječi genh (žen), koja znači dati život.
Stric
Naziv za očevog brata potiče od indoevropskog naziva za oca – pštruo. Od njega je napravljena izvedenica, koju bismo mogli da prevedemo kao “drugi otac”.
Svastika
Osnova za naziv ženine sestre je u riječi svast. Еtimološki možemo doći do riječi svak, odnosno riječi svoj. Tako da bi svastika bila svojita. Svastika je i simbol još iz predhrišćanjske kulture i označavao je sreću i blagostanje, pa možda naziv potiče i odatle, jer postoji srpska poslovica “Ko nije probao svast, ne zna šta je slast”.
(N portal)
