Ljudi su skloni da povezuju inteligenciju sa akademskim postignućem ili obrazovanjem, međutim to baš i nije tako.

Inteligencija je mnogo širi pojam koji obuhvata rezonovanje, rješavanje problema, apstraktno razmišljanje, brzo učenje i učenje iz iskustva.

Inteligencija podrazumijeva sposobnosti koje su potrebne osobi da bi se adaptirala i prevazišla prepreke u svom okruženju, a ne samo kako bi rješavali intelektualne zadatke.

Novo istraživanje koje je sproveo University College u Londonu pokazalo je da su najinteligentniji ljudi oni koji su često rasijani i skloni gubljenju fokusa sa svakodnevnih stvari.

To je, kako su rekli psiholozi,  jednako primjenjivo i na inteligentnu djecu, koja su  rasejanija od svojih vršnjaka sa prosječnim koeficijentom inteligencije.

Djeca koja imaju visok intelektulni potencijal imaju veće teškoće sa koncentracijom, što je dijelom posljedica stotina ideja koje istovremeno kruže njihovim malim mozgovima.

Inteligentna djeca su rasejanija

Spomenutu studiju objavio je "Journal of Neuroscience". Ona je pokazala, tvrde istraživači, da su najpametniji ljudi oni koji imaju više sive materije u gornjem čeonom režnju. Oni su ujedno i najrasejaniji, piše portal "Ona".

Ma kako da to zvučalo čudno, upravo je rezultat viška neurona ono što kod pametne djece sprečava održavanje koncentracije. Prema koautoru studije Rojtu Kanaiju, vjerovatnije je da će ti ljudi biti ometeni drugim idejama koje im se vrte u mislima i koje nisu povezane sa situacijom u kojoj se nalaze.

U studiji je učestvovalo 145 ljudi starosti od 18 do 32 godine, a rezultati su pokazali da postoje razlike u mozgu između onih koji su mogli da zadrže pažnju i onih koji su imali poteškoće u tome.

Uočili su da je broj neurona u gornjem čeonom režnju lijeve hemisfere obrnuto povezan sa sposobnošću koncentracije. Dakle, što je veća količina sive materije u tom području, to je veći stepen distrakcije.

Kako mozak sazrijeva, određene nervne veze se uništavaju, dok druge jačaju. Taj se fenomen naziva "sinaptičko obrezivanje" i to je ono što omogućava bolju koncentraciju na neku radnju. Iz tog razloga, istraživači tvrde da se dečiji mozak lakše ometa nego odrasli, zbog većeg broja neuronskih veza u gornjem čeonom režnju.

Kako prepoznati one najinteligentnije

Za posebno inteligentnu djecu smatraju se ona čije su kognitivne sposobnosti veće od očekivanih za njihovu starost. Ova djeca obično ostaju neprimijećena, jer im ocjene često nisu tako dobre. Čak im je i dosadno na nastavi, ne pronalaze motivaciju u predmetima, a u većini slučajeva imaju i problem "rasute pažnje".

Istraživanje je pokazalo da su neke od ovih osobina karakteristike najinteligentnije djece: brzo uče, vrlo su energična, imaju veoma bogat vokabular za svoj uzrast, imaju izvanredno pamćenje, njihovo razmišljanje je intuitivno, apstraktno i složeno, vole zagonetke i brojeve, lako se ometaju, osjetljiva su, postaju nestrpljiva kada vide da drugi napreduju sporije od njih...

Odlike posebno inteligentne djece su i da su naglašeno znatiželjna, kreativna, imaju višestrukainteresovanja i veoma su vitalna.