Narednih deset godina mnogo toga moramo da promijenimo da bismo prestali da ugrožavamo živi svijet na planeti. O tome su u Norveškoj razgovarali svjetski eksperti i zvaničnici na Konferenciji UN o biodiverzitetu.
Naučnici tvrde da će sljedeće dvije godine biti kritične za raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta na planeti.
"Ono što moramo da uradimo jeste da smanjimo korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu, da ne zagađujemo vazduh i da obezbijedimo čistu vodu za sve", istakao je Horhe Laguna Celis iz Skupštine UN za životnu sredinu.
Degradacija prirode je i veliki ekonomski problem, jer gubitak biodiverziteta godišnje košta između četiri i dvadeset triliona dolara.
Delegaciju Srbije predvodio je ministar Goran Trivan, u svojstvu potpredsjednika narednog zasjedanja Skupštine UN za životnu sredinu.
"Zaštititi životnu sredinu i poboljšati kvalitet života svim živim bićima ne samo ljudima, a pitanje je kako to postići. Jednostavno, osim pošumljavanja kao najvažnijeg alata, mi se moramo pozabaviti prije svega zaštitom voda", istakao je Trivan.
Zaštita prirode za Norvežane je prioritet. U njihovim rijekama, jezerima i fjordovima nema otpada.
Sve recikliraju, u prodavnicama imaju automate za vraćanje ambalaže, za javni transport koriste čiste izvore energije. Oslo već ima titulu zelene prestonice, a imaju i savjet za Beograd, koji ima taj cilj.
"Treba izgraditi dobar i čist javni transport i sistem snabdijevanja vodom. Saobraćaj u gradu treba da bude uređen tako da ljudi mogu da pješače i da voze bicikle" naglasio je Ola Elvestuen, ministar za klimu i životnu sredinu Norveške.
Bicikl je glavno prevozno sredstvo i u Trondhajmu, bez obzira na hladnoću i kišu.
Iako stanovnici sjevera Evrope najviše brinu o životnoj sredini, oni su među onima koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama.
U samo jednom danu najtoplijeg juna od kada se mjeri temperatura, na Grenlandu se otopilo dva kubna kilometara leda, a temperatura mora je na nekim mjestima porasla i za deset stepeni.
Naučnici upozoravaju da do 2030. godine emisija gasova staklene bašte mora da se smanji za 50 odsto do 2030, a do 2050. godine potpuno.