Na pitanje o svom poslu iz snova dale su različite odgovore. Neka je maštala da postane doktorka, advokatica, policajka, međutim njihova stvarnost je drugačija. Umjesto ovim poslom one žive zarađujući od prostitucije, a ova profesija još je tabu tema u njemačkom društvu, iako je Zakonom iz 2002. godine prostitucija ukinuta kao nešto nemoralno.

Skoro dvije decenije kasnije pravni i socijalni status seksualnih radnica se nije poboljšao, a one su često na meti eksploatacije i kriminala.

"Prostitucija je legalna, ali žene pate od stigmatizacije. Često su prinuđene da vode dvostruki život. Ova profesija u Njemačkoj još nije prihvaćena kao nešto normalno", kaže osnivačica savjetovališta za seksualne radnice Džulija Vege.

Surova stvarnost kvarta Crvenih fenjera

Ona dodaje da je u društvu rasprostranjeno vjerovanje da seksualne radnice zarađuju mnogo para i da rade samostalno.

"U nekim slučajevima to jeste tako. Međutim, veliki broj djevojaka radi zbog teške finansijske situacije i prodaju svoje tijelo za nekoliko evra kako bi preživjele. Malo ljudi zna istinu o kvartu Crvenih fenjera, mnogi nisu svjesni njegove stvarnosti i brutalnosti", rekla je Džulija.

Kako bi skrenula pažnju na tešku situaciju ovih djevojaka, Džulija je zajedno sa fotografon Hipom Jeriklajom u Manhajmu organizovala izložbu fotografija pod nazivom "Bez lica- žene u prostituciji".

Ta bezličnost koju ilustruju žene koje nose bijele maske označava njihovu realnost jer su prinuđene da sakrivaju svoj identitet dok žive na margini društva.

"Izložba nastoji da podigne svijest, probudi empatiju i njeguje samopoštovanje i uvažavanje ovih žena i njihovog prava na dostojanstvo", rekla je Vege.

Ona navodi da su teška finansijska situacija, nedostatak perspektive i ograničeno obrazovanje najčešći razlog zbog kog su se ove žene odlučile na ovakav posao.

"Neke su nam rekle da su lažnim obećanjima o poslu u Njemačkoj završile u kandžama prostitucije. Kroz ovaj projekat uspjeli smo da čujemo njihove životne priče, probleme, potrebe i nade za budućnost", kaže Vege za DW.

U ovom projektu učestvovalo je deset žena, koje su imale mogućnost da biraju lokacije i scenografiju za fotografije.

"Bile su motivisane i veoma zahvalne što smo ih uključili u projekat. Kako se vijest o projektu širila, tako nas je sve više žena zvalo i željelo da se uključi", kaže ona.

Fotograf Hip rekao je da je u periodu između 2019. i 2021. godine napravio više od 1.800 fotografija, a 40 njih je izdvojeno i prikazano na izložbi.

"Fotografija može da bude opasno oružje ako dospije u pogrešne ruke. Nisam fotografisao žene prikazujući ih kao žrtve. Mogao sam da prikažem prostituciju na vojearistički ili pornografski način, ali nismo to uradili. Fokusirali smo se na žene i na njihove priče", rekao je on.

Na izložbi su fotografije dopunjene audio materijalima na kojima su se čule njihove životne priče.

Izložba koja je počela 14. novembra privukla je veliku pažnju posjetilaca i natjerala je mnoge da preispitaju svoje stavove prema ovim ženama i njihovom životu.