U Stokholmu je u toku ceremonija dodjele Nobelove nagrade za ovu godinu.
Švedski kralj Karl Gustav uručio je Nobelovu nagradu za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu.
On je priznanje dobio "za uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnost ljudskog iskustva".
Uz Handkea, nagradu za književnost ove godine dobila je i poljska književnica Olga Tokarčuk. Nagrada joj je dodijeljena zbog "narativne imaginacije i enciklopedijske strasti koja predstavlja život kao prelaženje granica".
Prethodno je dodijeljena Nobelova nagrada za doprinos psihologiji za 2019. godinu koju su primili Vilijam Kejlin, ser Piter Retklif i Greg Semenca.
Priznanja za hemiju Švedske kraljevske akademije za dodjelu Nobelove nagrade uručena su Džonu Gudinafu, Stenliju Vitingemu i Akiri Jošino.
Congratulations to 2018 Literature Laureate Olga Tokarczuk!
— The Nobel Prize (@NobelPrize) December 10, 2019
Watch the very moment she receives her #NobelPrize medal and diploma at the award ceremony today. pic.twitter.com/5B4FaIWESy
Nobelova nagrada za fiziku uručena je Džejmsu Piblsu, Majklu Mejoru i Didjeu Kelou.
Nobel za doprinos ekonomiji dodijeljen je Abidžitu Banerdžiju, Ester Duflo i Majklu Kremeru.
Ranije danas, održana je ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir koja je uručena premijeru Etiopije Abiju Ahmedu.
Peter Handke je inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske od 2008. godine i Srpske akademije nauka i umetnosti od 2012. godine.
Odluka Švedske akademije da ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Handkeu naišla je na kritike dijela javnosti na Zapadu i Balkanu zbog navodne podrške koju je austrijski pisac pružao bivšem predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.
Handke je održao govor na Miloševićevoj sahrani 2006. godine.
Handke je 1996. godine napisao esej pod nazivom "Pravda za Srbiju". U međuvremenu, on je doveo u sumnju takozvani "genocid" u Srebrenici, a za opsadu Sarajeva, za koju su optuženi Srbi, rekao je da su je inscenirali muslimani u BiH.
Sedamdesetsedmogodišnji austrijski pisac rekao je juče u intervjuu za RTRS da se nakon Nobelove nagrade ništa neće promijeniti i da će nastaviti da piše i stvara kao i do sada.
Handke je stvorio više od 70 proznih radova i dvadesetak pozorišnih djela, oprobao se i kao liričar, esejista, scenarista, prevodilac i režiser. U teatrima širom svijeta već decenijama se igraju predstave prema njegovim tekstovima - "Kaspar", "Psovanje publike", "Putovanje u sonornu zemlju".
Roman "Golmanov strah od penala", koji je ušao u školsku lektiru, ekranizovao je Vim Venders, a Handke je napisao scenario i za čuveno ostvarenje ovog reditelja "Nebo nad Berlinom".
Rođen je u Grifenu u Koruškoj 6. decembar 1942. godine. Odrastao je u Istočnom Berlinu i Grifenu, a studije je započeo u Gracu. Prvi roman "Stršljeni" objavio je u ljeto 1965, pa napustio fakultet da bi se potpuno posvetio pisanju.
Pažnju na sebe skrenuo je 1966. godine, kada je na Prinstonu u Njujorku optužio literarnu "Grupu 47" za "opisnu impotenciju". Neposredno poslije praizvedbe u Frankfurtu, u dvorištu Kapetan-Mišinog zdanja, u čuvenom Rasovom pozorištu, predstavu "Psovanje publike", koja je i danas na repertoaru KPGT-a u Beogradu, postavio je Pit Teslić.
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka vidljivost mu na svjetskoj literarnoj sceni donose i romani "Ljevoruka žena", "Kratka pisma za duga rastajanja" i mnogi drugi.
Osim u Gracu i Berlinu, živio je u Diseldorfu, a kasnije u Parizu, Kronenbergu i SAD. Od 1990. živi u Francuskom gradiću Šavilu, 12 kilometara jugozapadno od Pariza.
