Glumica

Odlazak još jedne legende: Preminula Rada Đuričin!

  • 04.09.2024. 13:17

Danas je u Beogradu preminula Rada Đuričin, jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica i dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta, saopštilo je pozorište.

Radojka Rada Đuričin je rođena 31. maja 1934. u Vršcu, u kom je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studije glume upisala je 1954. na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi profesora Josipa Kulundžića, zajedno sa Radmilom Andrić, Nikolom Simićem, Ružicom Sokić, Batom Živojinovićem… Glumu je diplomirala 1958, a sljedeće godine i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Debitovala je 1958, ulogom Ane Frank u predstavi Dnevnik Ane Frank Narodnog pozorišta u Beogradu. Članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta bila je od 1958. do 1998. godine.

Bora Čorba dobija ulicu u jednom gradu

Bora Čorba dobija ulicu u jednom gradu

Sarađivala je sa našim najuglednijim rediteljima, kao što su bili Hugo Klajn, Mata Milošević, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Branko Pleša, Dejan Mijač, Boro Drašković, Ljubiša Ristić, Milenko Maričić, Vida Ognjenović, Ljubomir Draškić, Jagoš Marković…

Tokom svoje duge karijere, igrala je i u predstavama Narodnog pozorišta u Beogradu, Ateljea 212, Zvezdara teatra, KPGT-a, Bitef teatra, Malog pozorišta „Duško Radović“, Narodnog pozorišta u Nišu i u Užicu, Madlenijanuma, i drugih, manjih i nezavisnih pozornica.

Ali najviše uloga, preko četrdeset, odigrala je na scenama svoje kuće, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u predstavama kao što su bile: R. Petrović Sabinjanke (1959), Dž. B. Šo Nikad se ne zna (1960), F. M. Dostojevski Krotka/A. Strindberg Gospođica Julija (1961), F. G. Lorka Dona Rosita ili Govor cveća (1962), Molijer Tartif (1964), N. V. Gogolj Mrtve duše (1965), O. Vajld Važno je zvati se Еrnest (1966), J. Kolundžić Klara Dombrovska (1967), Š. O’Kejsi Junona i paun (1968), D. Mihailović Kad su cvetale tikve (1969), B. Breht po V. Šekspiru Koriolan (1970), F. M. Dostojevski Zločin i kazna (1971), Ž. Fejdo Buba u uhu (1971), A. N. Ostrovski Vuci i ovce (1974), M. Gorki Vasa Železnova (1976), Е. Jong Strah od letenja (monodrama, adaptacija i režija R. Đuričin, 1979), Ž. P. Sartr Đavo i Gospod Bog (1979), A. de Mise Romantične ćudi (1980), M. Kapor Kraj vikenda (1982), D. Fo i F. Rame O ja sam vrlo, vrlo srećna (monodrama, 1982), M. Žoli Razgovor na onom svetu između Makijavelija i Monteskjea (1984), M. Crnjanski Seobe (1986), A. Pejel Gospođa Kolontaj (1987), Е. Roterdamski Pohvala ludosti (1990), B. Nušić Narodni poslanik (1991), M. Kapor 011 (1991), V. Šekspir Vesele žene vindzorske (1993), B. Džonson Vartolomejski vašar (1995), M. Marković Paviljoni (2001), K. Šternhajm Iz junačkog života građanstva (2011), L. Pirandelo Tako je (ako vam se tako čini) (2017)…

Na kamernim scenama Rada Đuričin je sa posebnim žarom kreirala i igrala monodrame i duodrame, i za njih dobijala nagrade. Njene predstave – Pohvala ludosti, 011, Kraj vikenda, Strah od letenja doživele su po više od petsto izvođenja širom Jugoslavije, ali i u brojnim zemljama svijeta – u Еvropi, Americi, Australiji.

Strašan snimak: Djevojka pretučena ispred restorana - krvavu je snimali, umjesto da pomognu!

Strašan snimak: Djevojka pretučena ispred restorana - krvavu je snimali, umjesto da pomognu!


U mitskoj predstavi Jugoslovenskog dramskog, Buba u uhu Žorža Fejdoa, u režiji Ljubiše Ristića, Rada je svoju Rajmond Šandebiz igrala na premijeri 1971, a onda blizu dvije hiljade puta, skoro 40 godina.

Dobila je mnoge pozorišne nagrade, pored ostalih i Zlatni vijenac na Festivalu malih scena u Sarajevu (1973), Statuetu Ćuran na Festivalu komedije u Svetozarevu (1975), Zlatnu kolajnu žirija publike na Festivalu monodrame i pantomime Zemun (1996), Diplomu za najbolju žensku ulogu na Međunarodnom festivalu kamernih predstava po delima Dostojevskog u Rusiji (2002), Diplomu na Međunarodnom festivalu monodrame u Kijevu (2005), Diplomu za monodramu na međunarodnom festivalu Zlatni vitez u Minsku (2005), Prvo mjesto na Međunarodnom festivalu monodrame u Rigi (2007).

Rada Đuričin ostvarila je veliki broj uloga i u drugim medijima, u skoro trideset igranih filmova i u pedeset televizijskih produkcija. Film Osma vrata donio joj je Debitantsku nagradu na Filmskom festivalu u Puli 1959. godine, a Nagradu za epizodnu ulogu u filmu Parlog dobila je na Filmskim susretima u Nišu 1974.

Dobitnica je Godišnje nagrade JDP-a za ulogu u predstavi Kraj vikenda (1983) i Specijalne godišnje nagrade JDP-a za dramatizaciju i ulogu u predstavi 011 (1992), Zlatnog beočuga za trajni doprinos kulturi Beograda (1998), Specijalnog priznanja za veliki doprinos razvoju kulture grada Vršca (2004), Vukove nagrade za izuzetan doprinos razvoju kulture u Srblju i svesrpskom kulturnom prostoru (2007) i drugih priznanja.

Ukazom Predsjednika Republike Srbije, 2018. godine, Rada Đuričin je dobila Zlatnu medalju za zasluge.

Rada Đuričin je napisala i objavila dvije knjige: Tajna crne ruke: dnevnik jedne glumice (1999) i Moje monodrame (2005). Prevela je djela O ja sam vrlo, vrlo srećna Daria Foa i Franka Rame i Isidora Martina Šermana. Bila je novinar-voditelj u Radio Beogradu.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi:
  • 14:15 Serija: Aviondžije (R) (12+)

    ''Serija 'Aviondžije' je domaći sitkom u režiji i prema ideji Saše i Ivana Al Hameda.

  • 14:45 Serija: Od jutra do sutra (12+) (R)

    '''' 'Od jutra do sutra' u režiji Mihajla Vukobratovića zapravo je adaptacija argentiske serije 'Uspješni Pelsovi', i prati život iza i ispred kamera omiljenog TV para, Srne i Marka.

  • 15:30 Serija: Krvavo cvijeće (12+)

    Strasna ljubavna priča dvoje pojedinaca.

  • 16:30 Vijesti u 16:30

    Pregled najvažnijih vijesti iz zemlje, regiona i svijeta.

  • 16:50 Centar dana

    Volite popodne? Važno vam je da nakon napornog dana odahnete uz aktuelne teme, zabavu i savim nove i neobične priče iz cijelog svijeta? Uživate u programu koji okuplja interesantne goste i regionalne zvijezde?

  • 18:20 Narod priča

    ''Autorska putopisno-reportažna emisija novinarke Biljane Stokić, otkriće vam šta srce naroda priča o Srpskoj.