Gojkovićeva je na konferenciji za novinare u Beogradu rekla da publika odlazak na Kustendorf već doživljava kao hodočašće i pozvala na to da film "konačno ponovo bude tema, a ne marginalne stvari kojima u 21. veku pokušavaju da nas odvuku od kulture i umetnosti".

- Želim da uživamo nekoliko dana u ovoj čudesnoj magiji koju Kustendorf već 15 godina pruža svima koji vole film i veliko zadovoljstvo će mi biti da ove godine ili početkom sledeće nastavimo sa "čudesnom i razarajućom lepotom stvaranja" filma - rekla je Gojkovićeva.

Kusturica je naveo da će se, od ukupno 522 prijavljena filma, ove godine za Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje, takmičiti 15 filmova - 13 igranih i dva dokumentarna iz Danske, Rusije, Srbije, Španije, Njemačke, Švajcarske, Rumunije, Francuske, Izraela, Portugala, Estonije, Velike Britanije, Slovačke i Poljske.

Kusturica je rekao da će priznanje "Stablo života" biti dodijeljeno glumcima Petru Božoviću i Toniju Servilu.

- U trenutku kada je otkaz kulture jednom čitavom narodu dodijeljen, mi ćemo prikazati filmove svih drugih, pa i naroda kojima je dat crveni karton, ali ne zbog toga što je napravio prekršaj, nego zato što je to tako "svjetska vlada" odredila - rekao je Kusturica.

On je istakao da festival to ne pogađa jer žele da ožive fokusiranost samo na filmove i ono što je umjetnost nekada značila čovjeku.

- Svi mi znamo da živimo u vrijeme, za razliku od 80-tih godina, kada je De Niro bio najvažniji čovjek u svijetu filma, a danas je to Ilon Mask. Svi znamo da živimo u vremenu u kome autoritet velikih umjetnika, kad se poredi sa velikim bogatašima, jednostavno ne postoji i da živimo u doba otkaza kulture - rekao je Kusturica.

On je ocijenio da u svijetu prisustvujemo ogromnoj frakturi duše, svjetskog recepta prepoznatljivog iz prošlih vijekova.

- Dostojevski je postao krivac za stanje stvari. Jedna ogromna svjetska kultura doživljava poništavanje. Srbija je valjda jedina zemlja koja otvara vrata svima, pa i toj kulturi. Festival se odvija u vremenu u kome objektivno ništa više nije kao što je bilo, a još postoji holivudska iluzija da je film veći od života - rekao je Kusturica.

Pojava Kustendorfa, koji je prije 15 godina započet na jednom brdu kao umjetnički azil, kaže Kusturica, zapravo je jedna od trasa na kojima će se u budućnosti očuvati format filma kakvog znamo iz idealizovanog perioda kada je film određen kao medij veći od života.

- Danas, u ogromnom broju proizvedenih artefakata, film uglavnom prati jednu prostačku liniju, ili se iskrajnjuje iz svjetskih fondova koji traže ideološko crnilo, mrak i zacrnjenje, koje govori o tome da mala zemlja, kao što je naša, treba da dobije svoju što crniju boju da bi mogla bolje da odjekne u svijetu. Pošto se navodno taj veliki demokratski svijet bori protiv autokratije i svih pošasti koje su u međuvremenu preveli na jezik korupcije, a kod nas se to zove autokratija - rekao je Kusturica.

On je najavio da će na otvarnju festivala biti prikazan film "Perje" egipatskog režisera Omara El Zohairija, koji je dva puta dobio nagradu na Kustendorfu, a u Kanu je dobio glavnu nagradu filmskih kritičara.

Kusturica je naveo da će povodom 100 godina od rođenja italijanskog režisera Pjera Paola Pazolinija, u okviru retrospektivnog programa biti prikazani filmovi ovog velikog autora, a slogan je replika iz njegovog kratkometražnog filma pod naslovom "Šta su to oblaci?".

U okviru programa "Savremene tendencije", biće prikazani filmovi "Heroj" Asgara Farhadija, "Priča o mojoj ženi" mađarske rediteljke Ildiko Enjedi, "Jedna sekunda" kinsekog režisera Džanga Jimoua i film "Freda" Žesike Ženei sa Haitija.

Gosti festivala biće režiseri u programskoj cjelini "Savremene tendencije" Omar El Zohairi i Žesika Ženei, koja je i producent filma "Priča o mojoj ženi", Flaminjo Zadra, dok će režiser Asgar Farhadi održati onlajn radionicu.

Poseban kuriozitet festivala biće ekskluzivno emitovanje prvog testa Kodakove kolor trake koji je nastao prije jednog vijeka, 1921. godine.

U okviru "Perspektive velikana" biće prikazani filmovi Pjera Paola Pazolinija "Šta su to oblaci?", "Jastrebovi i vrapci" i "Rikota", kao i omnibus "Vještice" i filmovi iz 1922. godine "Nosferatu" Fridriha Vilhelma Murnaua i "Luckaste žene" Eriha fon Strohajma.

Programska cjelina "Novi autori" prikazaće debitantske dugometražne filmove režisera koji su prethodnih godina učestvovali u takmičarskom programu "Kustendorfa" – "Posle zime" Ivana Bakrača, "Murina" hrvatske rediteljke Antonete Alamat Kusijanović i "Dogpurgrl" rumunskog režisera Andreja Huculejaka.

Festival Kustendorf održava se u organizaciji produkcijske kuće Rasta internešnel i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Srbije.