Američki pisac i profesor biohemije ruskog porijekla Isak Asimov, jedan od najvećih pisaca naučnofantastične proze, rođen je 31. decembra 1920. godine.
Asimova naučnopopularna djela su: "Hemikalije života", "Zvijezde i njihovi putevi", "Unutar atoma", "Svijet nitrogena", "LJudski mozak", "Nauka, brojevi i ja". Napisao je i književnoumjetnička djela: "Ja, robot", "Čelične pećine", "Golo sunce", "Vasionske struje", "Zadužbina", "Druga zadužbina", "Zadužbina i carstvo", "Kraj vječnosti"...
Asimov je rođen u Petrovičima u Smolenskoj oblasti, u SSSR-u, ali je sa roditeljima emigrirao u SAD kada mu je bilo tri godine, naselivši se u njujorškom Bruklinu.
Isak Asimov je diplomirao hemiju na Univerzitetu Kolumbija 1939. godine, a zatim je i doktorirao.
Napisao je veliki broj djela, više od 500 knjiga i više od 90.000 dokumenata iz oblasti nauke, kriminalističke književnosti i naučne fantastike.
Uz Roberta Hinlina i Artura Klarka, Asimov se smatrao jednim od "velike trojke" pisaca naučne fantastike.
Bio je dugogodišnji član Mense.
Asteroid "5020 Asimov", krater "Asimov" na Marsu i jedna osnovna škola u Bruklinu nazvani su u njegovu čast.
Isak Asimov bio je predsjednik Američke humanističke asocijacije.
