Toplije more možda zvuči primamljivo za ljetno kupanje, ali nedavni morski toplotni talas u Sredozemlju bio je toliko snažan da naučnici strahuju od pogubnih posljedica za morski ekosistem.
Temperatura morske površine krajem juna i početkom jula redovno je prelazila 30 stepeni Celzijusovih uz obalu Majorke i na drugim područjima, što je šest do sedam stepeni iznad uobičajenog prosjeka.
To je vjerovatno toplije nego bazen u vašem lokalnom sportskom centru, piše BBC.
Najekstremniji morski toplotni talas u zapadnom Sredozemlju
Prema dostupnim podacima, riječ je o najekstremnijem morskom toplotnom talasu u zapadnom Sredozemlju dosad zabilježenom za ovo doba godine, koji je nedjeljama zahvatao velike dijelove mora.
Iako se površina mora sada donekle hladi, brojne vrste teško podnose ovako dugotrajnu i intenzivnu vrućinu, što bi moglo da ima posljedice i na riblje populacije.
Poređenja radi, većina bazena u rekreativnim centrima grije se na oko 28 stepeni, dok su olimpijski bazeni nešto hladniji, između 25 i 28. Dječji bazeni su još topliji, s preporučenim temperaturama od 29 do 31 ili čak 30 do 32 stepena za bebe.
Šire se štetne bakterije i alge
Međutim, ove temperature kriju i opasnosti. U toplijoj morskoj vodi koju se, za razliku od bazena, ne dezinfikuje hemikalijama, štetne bakterije i alge šire se znatno lakše.
"Svi smo izuzetno iznenađeni i jako zabrinuti"
Iako temperature od 30 stepeni i više nisu novost u Sredozemlju krajem ljeta, izuzetno su rijetke u junu, pokazuju podaci evropske službe Kopernikus, organizacije Mercator Ocean International i mjerenja u španskim lukama.
"Ove godine je drugačije to da su temperature mora od 30 stepeni stigle puno ranije, što znači da možemo da očekujemo duže i intenzivnije ljeto", rekla je Marta Markos, vanredni profesor na Univerzitetu Balearskih ostrva u Španiji.
"Ovdje sam odrasla i navikli smo na toplotne talase, ali ovakvi događaji postaju sve češći i jači. Svi smo izuzetno iznenađeni razmjerom ovog morskog toplotnog talasa. To nas jako zabrinjava i bojim se da ćemo ovakve situacije ubuduće sve češće doživljavati ", dodala je Aida Alvera-Azkarate, okeanograf sa Univerziteta u Ligu u Belgiji.
Broj dana s ekstremno toplom površinom mora utrostručen u posljednjih 80 godina
Morski toplotni talasi postaju sve izraženiji i dugotrajniji jer čovječanstvo i dalje ispušta gasove staklene bašte koji zagrijavaju planetu, ponajviše sagorijevanjem uglja, nafte i gasa.
Prema istraživanju objavljenom ove godine, broj dana s ekstremno toplom površinom mora utrostručio se tokom posljednjih 80 godina.
"Globalno zagrijavanje je glavni uzrok morskih toplotnih talasa. Zapravo se radi o prenosu toplote iz atmosfere u okean. Vrlo jednostavno", istakla je Markos.
Sredozemno more posebno je ranjivo jer je poput kade, kako kažu naučnici, okruženo kopnom, a ne otvorenim okeanom. Zbog toga voda teže izlazi i brže se zagrijava kad je vazduh topao, nebo vedro, a vjetrovi slabi, upravo kao što se dogodilo u junu.
"Sredozemlje je pravo žarište klimatskih promjena"
"Sredozemlje je pravo žarište klimatskih promjena", rekla je Karina von Šukman iz Mercator Ocean International, neprofitne naučne organizacije.
Toplina je dosegla vrhunac krajem juna i početkom jula, nakon čega su jači vjetrovi omogućili miješanje hladnijih dubinskih slojeva s toplom površinom i donekle snizili temperature. Uprkos tome, more je i dalje toplije od prosjeka i moglo bi da bude posljedica za morski život za koje još ne znamo.
Za većinu organizama postoji temperaturna granica iznad koje ne mogu da prežive, iako se ona znatno razlikuje među vrstama i jedinkama.
Međutim, morski organizmi mogu da stradaju i od dugotrajne izloženosti vrućini koja im tokom ljeta iscrpljuje zalihe energije do tačke na kojoj više ne mogu da opstanu.
"Morski toplotni talasi sve učestaliji i rašireniji"
"Sjećam se kako smo prije četiri godine ronili u septembru i pronašli skelete mnogih, mnogih populacija", rekla je Еma Cebrian, ekolog iz Centra za napredne studije u Blanesu u Španiji.
Morske alge i livade posidonije u Sredozemlju su poput podvodnih šuma: dom stotinama vrsta, a istovremeno skladište ugljen dioksida koji zagrijavaju planetu.
"Neke vrste su se dobro prilagodile tipično toplom Sredozemlju, ali često ne mogu da podnesu ovako ekstremne uslove morskih toplotih talasa koji su sve učestaliji i rašireniji", upozorila je dr Cebrian.
Toplina može da izazove i tzv. subletalne učinke, pojave kada organizmi prelaze u stanje preživljavanja i prestaju da se razmnožavaju.
"Ako počnemo da primjećujemo ozbiljnije ekološke posljedice, gotovo sigurno će uslijediti i posljedice za ljude, primjera radi smanjenje ribarstva", upozorio je Den Smajl, viši naučni saradnik u organizaciji Marine Biological Association u Plimautu.
"Ovo je zaista alarmantno"
"Moraćemo da pričekamo i vidimo, ali s obzirom na to koliko su temperature visoke već na početku ljeta, to je zaista alarmantno. Brzo zagrijavanje Sredozemlja je kanarinac u rudniku uglja za klimatske promjene i morski ekosistem", kaže Smajl.
Pretjerano toplo more može dodatno da pojača ekstremne vremenske prilike. Više temperature znače i jače isparavanje, što povećava količinu vlage u atmosferi i može pridonijeti obilnim padavinama. Ako su uslovi povoljni, to može dovesti do razarajućih poplava, poput onih u Libiji 2023. i Valensiji 2024.
Osim toga, toplija mora smanjuju učinak hlađenja koji stanovništvu obalnih područja inače donosi morski povjetarac.
"Ako stigne još jedan toplotni talas kasnije tokom leta, sigurna sam da će biti užasno", zaključila je Markos.
