Kolaboracija Ivent Horajzon Telekop (ЕHT) objavila je novu fotografiju M87*, supermasivne crne rupe u centru galaksije Messier 87, koristeći se podacima iz istraživanja obavljenih u aprilu 2018.godine.
Na njoj se vidi već poznati "prsten", koji je iste veličine kao 2017. i okružuje duboku centralnu depresiju, takozvanu sijenku crne rupe.
Ono što je zanimljivo je da se pogled promijenio i da se najsjajniji dio prstena pomjerio za oko 30 stepeni u poređenju sa istraživanjima iz 2017. godine, što je u skladu s teoretskim razumevanjem varijabilnosti turbulentnog materijala oko crnih rupa.
Da ne bi bilo zabune, prva fotografija crne rupe u istoriji objavljena je u aprilu 2019. godine, nakon višegodišnjeg rada, dugotrajnih posmatranja i obrade velike količine podataka.
Dalja analiza omogućila je da se prikaže kako se crna rupa mijenja tokom vremena. Kao što se da primijetiti, najsvjetlija tačka na prstenu mijenja svoj položaj, a to se događa zbog varijacija u njenom okruženju, kao što su snaga magnetnih polja crne rupe, brzina i njen nagib. Poluprečnik crne rupe zavisi od njene mase
Fotografija M87* iz 2018. skoro je identična onoj iz 2017. Svijetli prsten je iste veličine, kao i tamno centralno područje. Masa i udaljenost M87* neće se značajno povećati tokom ljudskog vijeka, stoga opšta teorija relativiteta predviđa da bi prečnik prstena trebao ostati isti iz godine u godinu.
"Fascinantno svojstvo crne rupe je to što njen prečnik zavisi od samo jedne stvari - njene mase", rekla je Nitika Džadlapali Jurk iz NASA-inog instituta Džet Propulžn Laboratori.
"Prema opštoj teoriji relativiteta, budući da M87* ne nakuplja materijal koji bi velikom brzinom povećao njenu masu, njen će poluprečnik ostati prilično nepromijenjen tokom ljudske istorije. Uzbudljivo je vidjeti kako naši podaci potvrđuju ovo predviđanje", dodala je.
Promjene na prstenu
Iako se veličina sijenka crne rupe nije promijenila između 2017. i 2018, to se ne može reći za položaj najsvjetlijeg područja na prstenu koje se zarotiralo za oko 30 stepeni u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.
"Najveću promjenu, onu na prstenu, predvidjeli smo još 2019. kada smo objavili prve rezultate", rekao je astrofizičar Brii Džater.
"Dok opšta teorija relativiteta ukazuje na to da bi veličina prstena trebala ostati prilično fiksna, emisija iz turbulentnog akrecijskog diska oko crne rupe uzrokovaće da se najsvjetliji dio prstena 'ljulja' oko centra. Ove promjene nam mogu pomoći u boljem razumijevanju teorija o magnetnom polju i plazmi u okruženju crne rupe", dodao je.
Istraživanje naziva "Persistent šedou of d supermasiv blek hol of M 87" objavljeno je u časopisu "Astronomi & Astrofjuziks".
Uočene velike promene na "crnoj rupi". pic.twitter.com/kJpPAKxsnN
— Arsil (@arsagarson) January 19, 2024
