Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da postoji 80 odsto šansi da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine do sada, odnosno od 2024. godine.
U izvještaju WMO se, takođe, navodi da postoji 86 odsto šansi da će barem jedna godina biti za 1,5 strpeni Celzijusovih toplija od nivoa prije industrijske ere.
- Upravo smo doživjeli 10 najtoplijih godina u istoriji. Nažalost, ovaj izvještaj WMO-a ne daje nikakve naznake olakšanja u narednim godinama, a to znači da će negativan uticaj na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i našu planetu da raste - izjavila je zamjenica generalnog sekretara WMO-a Ko Baret.
Prema njenim riječima, kontinuirano praćenje i predviđanje klime je od suštinskog značaja kako bi se donosiocima odluka obezbijedili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo.
Trenutni nivo zagrijvanja već izaziva štetnije talase vrućine, ekstremne padavine, intenzivne suše, otapanje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijavanje okeana i porast nivoa mora, navodi WMO.
U okviru Pariskog sporazuma, zemlje su se saglasile da održavaju povećanje globalne prosječne temperature ispod 2,0 Celzijusovih stepena u odnosu na nivoe prije industrijske ere i da nastoje da ograniče povećanje na 1,5 Celzijusovih stepeni.
Naučna zajednica je više puta upozoravala da zagrijvanje veće od 1,5 Celzijusovih stepeni prijeti da izazove mnogo ozbiljnije posljedice klimatskih promjena i ekstremne vremenske prilike, te da svaki dijelić stepena zagrijavanja ima značaj, stoji u izvještaju WMO.
Ovogodišnja UN konferencija o klimatskim promjenama, COP30, razmotriće ažurirane planove za klimatske akcije, poznate kao Nacionalno određeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.
