Tanja Okerol priznaje da su je oglasi na Fejsbuku uznemirili još i prije nego što je s bliskim ljudima podijelila vijest o trudnoći.
“Fejsbuk je znao prije svih”, rekla je Okerol, stručnjak za tehnološku politiku i ljudska prava iz Londona.
Nakon što je podigla tužbu protiv Mete, matične firme Fejsbuka, ova tehnološka korporacija pristala je da prestane koristiti njene lične podatke za ciljanje oglasa.
Prema pisanju BBC-ja, Okerol smatra da bi njen slučaj mogao podstaknuti i druge da se odupru prikazivanju oglasa temeljenih na njihovim interesima i demografskim karakteristikama.
Britanski Kabinet povjerenika za informisanje (ICO) smatra da bi se ciljani onlajn oglasi trebali smatrati oblikom izravnog marketinga.
Meta, sa druge strane, tvrdi da korisnicima nudi “snažne alate i postavke” za kontrolu privatnosti i oglasa.
Okerol, koja je Fejsbuk počela koristiti prije gotovo dvije decenije, tužila je kompaniju 2022. godine tražeći da prestanu koristiti njene lične informacije za izradu personalizovanih oglasa. Za BBC-jevu emisiju "Tudej" naglasila je da korisnici imaju zakonsko pravo usprotiviti se ovakvoj vrsti praćenja i oglašavanja koje smatra invazivnim.
Kada je 2017. godine otkrila da je trudna, primijetila je da se sadržaj oglasa koji joj se prikazuju značajno promijenio.
“Unutar nekoliko sedmica, počele su se pojavljivati reklame vezane uz bebe, trudnoću i majčinstvo – sve to, iako još nikome nisam rekla da sam trudna”, objasnila je.
Pokušaji da isključi takve oglase putem Fejsbukovih podešavanja bili su neuspješni – poveznice nisu funkcionisale. Dubljim istraživanjem otkrila je da je platforma povezala više od 700 oznaka s njenim profilom – od filmskih preferencija i turističkih želja do kupovnih navika, političkih uvjerenja i porodičnih okolnosti. Mnogi od tih podataka nisu bili tačni ili su se odnosili na osjetljive, zakonom zaštićene informacije, piše "Tajms".
Nakon tri godine pravne borbe, Meta je konačno pristala da isključi ciljanje oglasa za Okerol – što je prvi takav dogovor s korisnikom koji ne plaća uslugu. Prema Opštoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), pojedinci imaju pravo usprotiviti se korištenju njihovih podataka za direktni marketing, a tužba Okerol temeljila se upravo na toj odredbi. Meta se branila tvrdnjom da oglase ne ciljaju na pojedince, već na grupe od minimalno 100 korisnika, no ICO se s tim nije složio.
“Organizacije moraju poštovati korisničke izbore u vezi s načinom upotrebe njihovih podataka”, poručili su iz ICO, naglašavajući potrebu za jasnim mehanizmima isključivanja oglašavanja.
Okerol sada više ne vidi personalizovane, invazivne oglase na Fejsbuku, što opisuje kao lični uspjeh. I dalje koristi platformu jer je povezuje s porodicom, prijateljima i važnim trenucima života, ali se nada da će njen slučaj otvoriti vrata i drugima koji žele prekinuti sličnu praksu.
Iz Mete su poručili da se ne slažu s njenim tvrdnjama, ističući kako personalizovano oglašavanje omogućava besplatan pristup njihovim uslugama.
Dodali su da oglašavanje podržava lokalna radna mjesta i podstiče privredni rast, dok korisnicima pruža univerzalni pristup onlajn alatima, bez obzira na prihode. Fejsbuk i Instagram već nude pretplatničku opciju u velikom dijelu Еvrope koja omogućava korisnicima da uklone oglase sa platformi, a portparol Mete najavio je da se razmatra uvođenje iste opcije i za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu.
