Naučnici su u četvrtak rekli da su posadili sjeme malog cvjetnog korova, Arabidopsis thaliana, u 12 malih posuda veličine naprstka i posmatrali kako niče i raste. Svaka posuda je sadržavala gram mjesečeve zemlje, čiji je tačniji naziv lunarni regolit koji se sa svojim oštrim česticama i nedostatkom organskog materijala uveliko razlikuje od zemaljskog tla, pa se nije znalo hoće li sjeme proklijati.

- Kad smo prvi put vidjeli obilje zelenih klica u svim uzorcima, ostali smo bez daha - rekla je profesorica hortikulturne Ana-Lisa Paul, direktorica Interdisciplinarnog centra za biotehnološka istraživanja Univerziteta u Floridi i suvoditeljka studije objavljene u časopisu Communications Biology.

- Biljke mogu rasti u lunarnom regolitu. Ta jednostavna izjava je kolosalna i otvara vrata budućem istraživanju korištenjem resursa na Mjesecu i vjerovatno Marsu - rekla je Paul.

Svako sjeme je proklijalo i nije bilo vanjskih razlika u ranim fazama rasta između onih posijanih u regolitu – koji se uglavnom sastoji od zdrobljenih bazaltnih stijena – i sjemena posijanog radi poređenja u vulkanskom pepelu sa Zemlje sa sličnim mineralnim sastavom i veličinom čestica.

Sjeme posađeno u regolitu imalo je slabije rezultate od poređenih biljaka, što možda i ne iznenađuje.

Međutim, naučnicima je činjenica da su biljke uopšte nikle i rasle bila izvanredna. Suvoditelj studije Rob Ferl sa Univerziteta u Floridi, rekao je da je osjećao “radost gledajući kako život čini nešto što nikada prije nije bilo učinjeno“.

- Vidjeti kako biljke rastu je postignuće jer govori da možemo ići na Mjesec i uzgajati hranu, čistiti vazduh i reciklirati vodu koristeći biljke na način na koji ih koristimo ovdje na Zemlji. To je takođe otkriće jer pokazuje da zemaljski život nije ograničen na Zemlju - dodao je Ferl.

NASA je stavila na raspolaganje 12 grama – samo nekoliko čajnih kašika – regolita prikupljenog tokom misija Apolo 11, Apolo 12 i Apolo 17. Naučnici su posadili tri ili četiri sjemenke u desetak posuda navlaženih hranjivom otopinom, a zatim ih stavili u laboratoriju na oko 23 Celzijeva stepena pod LED svjetla koja daju ružičastu nijansu.

Sjeme je niknulo u roku od tri dana. Nakon otprilike sedam dana rasta, naučnici su uklonili sve osim jedne biljke iz svakog spremnika. Onda je ostavljeno da raste do 20 dana starosti, a potom su ubrani listovi kako bi se procijenila aktivnost gena.

Naučnici su takođe utvrdili da je regolit koji je bio duže izložen kosmičkim zrakama i solarnom vjetru na površini Mjeseca bio manje pogodan za rast.

Zemaljske biljke mogle bi pomoći ljudima da uspostave terminale na mjestima kao što su Mjesec i Mars, kao što je prikazano u filmu “Marsovac“ iz 2015. kada je astronaut uzgajao krompir na Crvenoj planeti. NASA-in program Artemis predviđa povratak ljudi na površinu Mjeseca u narednim godinama.