“Od šeste ure do devete tama nasta po svoj zemlji”, piše u Jevanđelju po Mateju (27:45), opisujući trenutke dok je Isus visio na krstu.
Jevanđelist bilježi dramatičan prizor – zemlju je prekrila tmina usred dana. Ali, kako se sada čini, taj potresan biblijski opis možda nije tek simbolički. Novo otkriće NASA moglo bi tom događaju dati i kosmičku potvrdu, piše "Njujork Post".
Naime, američka svemirska agencija objavila je kako njihovi astronomski modeli pokazuju da se u petak, 3. aprila 33. godine – datumu koji mnogi naučnici povezuju s danom Isusove smrti – nad Jerusalimom dogodila potpuno pomarčenje Mjeseca. I ne samo to – mjesec je, zbog tog nebeskog fenomena, poprimio crvenkastu nijansu, poznatu kao “krvavi mjesec”.
Iako nauka i religija često idu različitim putevima, ovo je jedan od onih rijetkih trenutaka u kojima se biblijski tekstovi i astronomska analiza gotovo savršeno poklapaju.
Pomračenje Mjeseca
“Hrišćanski tekstovi navode da se mjesec pretvorio u krv nakon Isusovog raspeća – što se može odnositi na pomračenje Mjeseca, tokom koje on zaista poprima crvenu boju”, navela je NASA u svom izvještaju.
Njihova tehnologija za praćenje kretanja nebeskih tijela precizno je izračunala da je pomračenje bilo vidljivo nad Jerusalimom upravo nedugo nakon zalaska sunca toga dana.
Teoriju o pomračenju još su 1980-ih iznijeli istraživači sa Oksforda, Kolin Humfreu i Grejem Vodington, a ovih dana ponovo je postala aktuelna – posebno na društvenim mrežama poput TikToka, i to uoči Velikog petka.
Za vjernike, ovaj podatak odjekuje poput proročkog odjeka iz Biblije. Djela apostolska 2:20 bilježe riječi apostola Petra, izgovorene 50 dana nakon Isusove smrti:
“Sunce će se pomračiti, a mjesec pretvoriti u krv, prije nego dođe dan Gospodnji, velik i slavan".
Petar se pritom poziva na još starije starozavjetno proročanstvo iz Knjige proroka Joela (2:28–31), koje kaže: “Sunce će se pretvoriti u tamu, a mjesec u krv, prije nego dođe dan Gospodnji, veliki i strašan".
Pilatov izvještaj
Hamfreys i Vodington smatraju kako se ta proročanstva ne odnose isključivo na apokalipsu, nego na konkretan istorijski događaj – raspeće. Njihovo istraživanje dodatno podržava i jedan manje poznat tekst iz apokrifnih hrišćanskih spisa – tzv. Pilatov izvještaj – koji opisuje sljedeće: “Pri njegovu raspeću pomrači se sunce, zvijezde se pokažu, a po svom svijetu ljudi zapališe svjetiljke od šeste ure do večeri; mjesec bijaše kao krv".
Hamfreys i Vodington smatraju kako Petrove riječi iz Djela apostolskih direktno upućuju na Matejevo jevanđelje i trosatnu tamu zabilježenu tokom raspeća. Podaci NASA, ističu naučnici, pomažu rekonstruisati i povezati te elemente.
Iako su vjerska uvjerenja i naučna tumačenja često na suprotnim stranama, ovo intrigantno podudaranje otvorilo je novo poglavlje rasprava – i među vjernicima i među skepticima.
Nebo ispričalo priču
Veliki petak uvijek se obilježava dva dana prije Uskrsa – koji pada na prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocijuma.
Prema jevanđeoskim zapisima, Isus je vaskrsao u nedjelju nakon Paše, što je i razlog zašto je Vaskrs neraskidivo vezan ne samo uz Bibliju, nego i uz lunarne cikluse.
A danas, gotovo dvije hiljade godina kasnije, dok NASA promatra svemir sofisticiranim računarskim modelima, mnogi se pitaju – je li nebo nad Jerusalimom već ispričalo priču?