Planeta Mars, sa svojim sušnim pejzažom i opasnim nivoima radijacije, možda ne izgleda kao glavno mesto za odmor, ali je nekada mogao da se pohvali plažama, otkrili su istraživači.
Dok su prethodna otkrića, mreže dolina i sedimentne stjene, sugerisala da je Crvena planeta nekada imala rijeke koje teku, među naučnicima se vodila debata o tome da li je imala i okeane. Sada istraživači kažu da imaju nove dokaze koji podržavaju tu ideju, nakon što su otkrili zakopane plaže na Marsu. Naime, kineski rover je pronašao dokaze o obalama zakopanom duboko pod površinom Marsa.
U rezultatima istraživanja objavljenim u stručnom časopisu National Academi of Sciences, naučnici izvještavaju kako su došli do ovog otkrića nakon što su analizirali podatke o slikama ispod zemlje sa kineskog rovera Žurong.
"Žurong je poslat u južnu oblast Utopiju Planitiju, u blizinu lokacija na kojima su drevne obale mapirane pomoću satelitskih snimaka", rekao je dr Bendžamin Kardenas, koautor istraživanja sa Pen Stejt Univerziteta u Pensilvaniji.
Autori kažu da su, poslije korišćenja radara koji prodiru u zemlju, dobijeni rezultati sa severnih nizija Marsa slični onima dobijenim na obalama na Zemlji - oba ukazuju na karakteristike u podzemnom materijalu koje su nagnute pod sličnim uglom - prema okeanu.
"Radar obično hvata čak i suptilne promene u veličini sedimenata, što se vjerovatno i ovde dešava", istakao je Kardenas.
Istraživači kažu da se čini da je ova Marsova plaža vremenom promenila položaj. Podaci otkrivaju niz karakteristika koje pokazuju da se plaža spušta prema sjeveru i poslije 1,3 kilometara uranja u nekadašnji okean, piše Gardijan.
Kardenas smatra da su implikacije uzbudljive. Hipetetički, na Marsu je prije 3,6 milijardi godina postojao okean, koji je možda pokrivao gotovo polovinu planete.
"Pronađena je jednostavna struktura, ali nam govori da je morala da postoji i plima, moralo je biti talasa, morala je postojati obližnja rijeka koja snabdijeva obalu sedimentom - sve ove stvari su morale biti aktivne tokom nekog dužeg vremenskog perioda", rekao je on.
Dok su istraživači primijetili da su karakteristike nagiba mogle da nastanu i iz drugih vrsta aktivnosti, ipak kažu da nijedna od njih ne objašnjava dobijene podatke.
"Isključujemo vulkanske, riječne i pješčane dine nanesene vetrom. Sve ovo se prilično često viđa na Marsu, ali ova struktura jednostavno ne odgovara nijednom od njih", napomenuo je Kardenas i dodao da je otkriće važno za razumijevanje prošlosti i eventualne nastanjenosti Marsa.
"Plaža je spoj plitke vode, vazduha i kopna. To su vrste okruženja u kojima se smatra da je život prvi put nastao i na Zemlji, pa mislim da bi to bilo odlično mesto za slanje prateće misije u potrazi za znacima prošlih života na Marsu", rekao je on.
I dok je obala na Marsu možda bila pješčana, sličnosti sa plažama na Zemlji su ograničene: ne samo da bi nedostajalo palmi i galebova, već bi, rekao je Kardenas, vjerovatno bilo i "prilično prohladno".
"Volio bih da sam to mogao da vidim. Baviti se geologijom, rekonstruisati ove drevne pejzaže, to je zaista odlično gorivo za sanjarenje", zaključio je on, prenosi Politika.
