Posljednji klimatski modeli do kojih su došli naučnici ukazuju da bi svijet u budućnosti mogao pogoditi kataklizmički događaj koji će uticati na sva živa bića na svijetu.
U studiji koju je objavio Kuhio Kaiho, klimatolog sa japanskog univerziteta "Tohoku", u časopisu "Biogeosajensis" proučavani su modeli masovnog izumiranja u Zemljinoj istoriji.
Riječ je o događajima koji su često slijedili nakon značajnih klimatskih promjena - ekstremnog zagrijavanja ili ekstremnog hlađenja, a koje su obično podstakli udari asteroida ili vulkanska aktivnost.
Ali, kada je Kaiho pokušao da izračuna stabilnost prosječne temperature Zemljine površine i bioraznolikost na njoj - otkrio je neočekivan linearni efekat: što je veća promjena u temperaturi, to je veća stopa izumiranja.
U slučaju globalnog hlađenja najviše živih bića izumire ako temperatura padne za oko sedam stepeni.
S druge strane, u slučaju globalnog zagrijavanja isti je scenario ako se temperatura podigne za oko devet stepeni.
Kako ističe Kaiho, to je puno više od prethodnih procjena, koje su sugerisale da bi rast temperature od 5,2 stepena Celzijusa mogao da dovede do masovnog pomora morskih životinja.
Za poređenje, prema trenutnim podacima, do kraja ovog vijeka površinska temperatura mogla bi "porasti" za više od četiri stepena Celzijusa.
Kaiho ima i dobre vijesti - globalno zagrijavanje kakvo je izazvalo posljednji pomor ne bi se trebalo dogoditi bar do 2500. godine.
Ali, to ne znači da čovječanstvo može bezbrižno zagrijavati Zemlju svojim aktivnostima.
Naime, za razliku od posljednjeg masovnog izumiranja, koje se dogodilo prije otprilike 250 miliiona godina /kada je izumrlo oko 95 odsto svih živih bića u tom vremenu/, današnje zagrijavanje odvija se u puno kraćem vremenskom periodu.
Zato Kaiho upozorava kako bi do izumiranja moglo doći, jer se živa bića jednostavno neće uspjeti dovoljno brzo prilagoditi promjenama.