U trgovinskom ratu između Kine i Еvropske unije, najveću štetu trpi njemački Porše, zaključili su analitičari. Ovaj sukob je eskalirao nakon što je Еvropska komisija najavila moguće dodatne carine na uvoz električnih automobila iz Kine, što je izazvalo burnu reakciju Pekinga.
Еvropska komisija planira da od početka jula uvede dodatne carine na električne automobile iz Kine, u rasponu od 17 do 38 posto, zbog "nepoštenih subvencija" kineskim proizvođačima. Istovremeno, kineski proizvođači automobila su pozvali svoju vladu da odgovori podizanjem carina na uvoz automobila na benzinski pogon iz ЕU.
Na sastanku iza zatvorenih vrata, kineska automobilska industrija je predložila povećanje carina na benzinske automobile s motorima velike zapremine. Ovaj sastanak, organizovan od strane kineskog ministarstva trgovine, uključivao je učesnike kao što su SAIC, BID, BMV, Volksvagen i Porše.
Liu Bin, stručnjak iz Kineskog centra za automobilsku tehnologiju i istraživanje, predložio je da Kina poveća carine na benzinske limuzine i sportske terence s motorima zapremine iznad 2,5 litara sa 15 na 25 posto.
Oliver Zipse, šef BMV-a, izjavio je da Еvropska komisija svojim potezima šteti evropskim firmama i interesima. BMV u Kini proizvodi električni SUV BMV iX3 i električni Mini Kuper koje prodaje u ЕU. Međutim, BMV bi se mogao naći između dvije vatre, jer bi njihovi automobili mogli biti podvrgnuti carinama i u ЕU i u Kini.
Najveći gubitnik u ovom trgovinskom sukobu je Porše, u većinskom vlasništvu Volksvagena, koji većinu svojih automobila proizvodi u Njemačkoj i izvozi ih u Kinu. Kina čini četvrtinu globalne prodaje Poršea, a kompanija je prošle godine isporučila 79.283 automobila u Kini, što je pad od 15 posto u odnosu na 2022. godinu. Prodaja u prvom kvartalu ove godine pala je za 24 posto.
Volksvagen, koji u Kini prodaje samo 2.5 posto automobila proizvedenih u njemačkim pogonima, bio bi najmanje pogođen eventualnim kineskim carinama. Ipak, kompanija želi da poveća svoj udio na kineskom tržištu sa 14.5 na 15 posto, pa bi bojkot kineskih kupaca mogao da im naškodi.
Mercedes-Benz, kojem je Kina najveće tržište sa udjelom u prodaji od oko 30 posto, takođe bi bio pogođen, iako većinu svojih automobila proizvodi u kineskim pogonima.
Švedski Volvo Kars, u većinskom vlasništvu kineskog Gilija, proizvodi većinu svojih automobila u kineskim fabrikama, sa samo četiri posto uvoza.
